Strategija digitalne Hrvatske 2032. i ICT industrija kao pokretači ekonomskog rasta

Cilj Strategije je do 2032. godine ostvariti udio ICT industrije u hrvatskom BDP-u od 12%, a kako bi digitalizacija postala ključan pokretač domaćeg ekonomskog rasta. Hrvatska udruga poslodavaca aktivno je sudjelovala u izradi Nacrta prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine i snažno podržava postavljanje ambicioznih ciljeva razvoja digitalizacije gospodarstva i društva.

„Na svima nama je da zajednički usmjeravamo procese i upravljamo njima kako bi se Hrvatska razvijala, a Strategija digitalne Hrvatske 2032. treba dati odgovore na pitanja kako da to postignemo u području razvoja digitalizacije koja uključuje četiri prioritetna područja: digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža te razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta. Proces digitalne transformacije društva događa se u svim područjima života, no ključno je da iz vida ne izgubimo da njen cilj treba biti bolji život svih građana, konkurentnije gospodarstvo i svima jednostavno dostupna državna uprava. U Hrvatskoj više od 1.7 milijuna građana koristi platformu e-Građani koja postavlja nove standarde komunikacije između građana i javne uprave, dok je ukupni broj prijava u sustav viši od 113 milijuna puta. U fokusu ove strategije je da se digitalne usluge preorijentiraju na životne situacije i da građani budu potpuno u fokusu,“ istaknuo je Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.

„Rasterećenje rada je ključan cilj Hrvatske udruge poslodavaca i na tome inzistiramo. Vlada ima sluha za nužnost rasterećenja rada što dokazuje i najnovije povećanje neoporezivih dodataka na plaću. Potrebna nam je ta promjena porezne politike da zadržimo postojeći kadar u našem gospodarstvu i privučemo talente iz drugih zemalja posebno  jer nedostatak visokokvalificiranog kadra predstavlja ogroman izazov s kojim se naše tržište rada bori. Kao jednu od mjera kojom možemo značajno utjecati na prevladavanje izazova s kojima se hrvatsko tržište rada danas susreće u HUP-u predlažemo internacionalizaciju visokog obrazovanja,“ istaknula je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Posljednja IMD ljestvica konkurentnosti pokazala je kako ključne pokretače gospodarstva u Hrvatskoj sputava nepovoljna investicijska klima, visoko opterećenje rada, nefleksibilno tržište rada i rigidan Zakon o poticanju ulaganja koji u svojoj trenutnoj formi sadrži previše administrativnih opterećenja i prepreka za investicije u digitalizaciju i industriju 4.0.

„U svijetu u kojem su nacionalna konkurentnost, gospodarski rast, poslovni uspjeh i društveni razvoj definirani stupnjem digitalizacije Hrvatska je u poziciji da sama odlučuje o svojoj sudbini. Kako bi ostvarili veliki potencijal ICT industrije, izdigli se iznad europskog prosjeka i napravili ambiciozan, ali i realan iskorak u digitalno naprednije ekonomije, povećavajući vrijednost ICT industrije za pet puta te njezin udio u BDP-u na 12, pa čak i 15 posto od moramo osigurati provedbu 'Digitalne strategije 2030.’. Pritom je od presudnog značaja da su svi ključni dionici i donositelji odluka upoznati sa Strategijom i predani njenoj realizaciji, te da Vlada nastavi s poticajnim mjerama jer ovdje se ne radi samo o pitanju konkurentnosti sektora već interesu cjelokupnog gospodarstva, a samim tim i nacionalnom prioritetu. Ako se ugledamo na naprednije digitalne ekonomije jasno je što je potrebno napraviti i koje je mjere ključno provesti. Prva je digitalna tranzicija gospodarstva u vidu poticajnog zakonodavnog i investicijskog okruženja, pogotovo za mala i srednje velika poduzeća uz nužno porezno rasterećenje rada. Zatim, digitalizacija javne uprave gdje će sve biti moguće odraditi online a za što je nužan daljnji razvoj i integracija državne digitalne infrastrukture. Treća mjera je smanjenje parafiskalnih nameta za širokopojasne mreže što je bio jedan od glavnih razloga hrvatskog pada na ovogodišnjoj DESI ljestvici. Zadnja mjera je održavanje visoke razine digitalnih kompetencija, gdje moramo učiniti sve kako bi našim stručnjacima, koji su vani iznimno na cijeni, dali razlog da ostanu raditi u Hrvatskoj, uz istodobnu internacionalizaciju obrazovanja s ciljem privlačenja stranih studenata. Hrvatska ICT industrija ima ogromni potencijal, a najveća vrijednost je što omogućuje i eksponencijalni razvoj svih ostalih gospodarskih grana. To moramo iskoristiti, na ovome moramo kapitalizirati, jer riječ je o prilici koju nemamo luksuz propustiti,” istaknuo je Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT Udruge.

Tijekom panel rasprave koju je moderirao Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, istaknuto je i kako je potrebno je ulaganje u digitalne kompetencije građana i povećanje broja stručnjaka u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, kako u privatnom tako i javnom sektoru, te primjenom naprednih tehnologija u javnim i tržišnim djelatnostima.

„Kako bismo uskladili potrebe tržišta rada i kompetencije radne snage, Vlada Republike Hrvatske, je između ostaloga, krenula u projekt financiranja vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih odraslih osoba u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Interes za korištenje vaučera je vrlo velik te je od početka provedbe u travnju pa do danas odobreno više od 5400 zahtjeva, dok se 90 posto podnesenih zahtjeva odnosi na obrazovanje za stjecanje digitalnih vještina. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje otvoreni su za suradnju s poslodavcima koji uočavaju potrebu za određenim vještinama te vidimo priliku za zajedničku suradnju pri detektiranju potreba, kreiranju obrazovnih programa te financiranju obrazovanja za zaposlene i nezaposlene u cilju osiguranja kvalitetne radne snage poslodavcima. Također, mjere aktivne politike zapošljavanja usmjeravamo ka poticanju otvaranja novih radnih mjesta u zelenoj i digitalnoj industriji, odnosno u onim granama gospodarstva koja će se u budućnosti najviše razvijati te će samim time biti održiva u godinama koje nadolaze. Stoga je Vlada Republike Hrvatske od ove godine financijski osnažila mjere kao što su potpore za zapošljavanje i pripravništvo te samozapošljavanje,“ istaknuo je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Hrvatska udruga poslodavaca nacionalni je koordinator aktivnosti u okviru Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta, te je  ovom prigodom predstavljena nova, nadograđena web stranica Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta koja donosi  centralizirano predstavljanje informacija o digitalnim vještinama i digitalnim zanimanjima u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Nacionalna koalicija za digitalne vještine hrvatski je ogranak europske platforme Digital Skills and Jobs Platform te joj je cilj aktivno poticati stvaranje novih radnih mjesta i utjecati na povećanje broja zaposlenih digitalnih profesionalaca u Hrvatskoj.