Uspješnice HUP-a za 2018. godinu

HUP-ova dugogodišnja inicijativa vezana uz Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost prihvaćena je i započet će se primjenjivati snižena stopa PDV-a od 5% na sve lijekove, neovisno o tome izdaju li se na liječnički recept ili ne. Prijašnjim zakonom primjenjivala se stopa PDV-a od 13% i to samo na lijekove s liječničkim receptom.

Prihvaćen prijedlog HUP-a za primjenu snižene stope PDV-a od 13%, umjesto opće stope od 25%, na prerađevine od svježeg mesa i smrznuto svježe meso. Ovime će se povećati prodaja mesnih proizvoda zbog njihove smanjene cijene na tržištu čime će biti cjenovno pristupačniji širokom krugu potrošača. Obzirom na široku uporabu mesnih proizvoda smatramo kako će ovo imati pozitivan posredan utjecaj na ostale proizvode i djelatnosti.

Tijekom porezne reforme usvojen je prijedlog HUP-a za dopunom Općeg poreznog zakona dodavanjem novog članka. Naime, prije ove dopune postojala je mogućnost izdavanja računa u elektroničkom obliku samo između poreznih obveznika, a nije bilo predviđeno izdavanje računa u elektroničkom obliku za krajnje korisnike – fizičke osobe.

Prijedlog HUP-a je bio da se omogući izdavanje računa u elektroničkom obliku krajnjim korisnicima – fizičkim osobama, uz njihovu suglasnost. Smatramo kako će se ovime ubrzati poslovanje s fizičkim osobama te smanjiti troškovi poslovanja vezano uz izdavanja računa u papirnatom obliku. Predviđa se da će se samo u djelatnosti elektroničkih komunikacija ovime uštedjeti otprilike 46 milijuna kuna.

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak na prijedlog HUP-a brisan je članak kojim se predlagalo da se porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica plaća po stopi uvećanoj stopi od 36%. Stoga, porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica plaća nastavlja se plaćati po stopi od 24%.

Nadalje, porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica više se ne obračunava kao dohodak od nesamostalnog rada (plaća), već kao dohodak od kapitala. U praktičnom smislu to znači da se na te dohotke više neće plaćati doprinosi za obvezna osiguranja (mirovinsko I. i II. stup, zdravstveno).

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak briše se dohodak od osiguranja kao izvor dohotka. Stoga, uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i životnog osiguranja više se ne smatraju dohotkom. Prijedlog HUP-a tijekom porezne reforme je išao u ovom smjeru, a isto je prepoznalo i Ministarstvo financija.

Prije porezne reforme, kao primitak po osnovi povoljnijih kamata (jedan od oblika primitka u naravi) smatrala se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje. Tijekom porezne reforme prihvaćen je već ranije iznesen prijedlog HUP-a da se umjesto stope kamate od 3% godišnje propiše stopa kamate od 2% godišnje. Ovakva mjera bi morala stimulirati poslodavce da radnicima daju povoljnije stambene kredite kako bi ih zadržali u zaposlenju.

Prema prijašnjim propisima o porezu na dohodak primici koje ostvare osobe na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi smatrale su se drugim dohotkom koji se ne smatra konačnim te su podlijegale plaćanju poreza na dohodak po stopi od 24% i uključivale su se u godišnji obračun poreza na dohodak.

Ovo je promijenjeno na način da se primici koje te osobe ostvare na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi smatraju konačnim drugim dohotkom koji podliježe plaćanju poreza na dohodak po stopi od 12% te slijedom navedenog ne ulazi u godišnji obračun poreza na dohodak.

Nadalje, troškovi smještaja i prehrane za osobe koje obavljaju privremene odnosno povremene poslove u poljoprivredi više se ne smatraju oporezivim primicima. HUP je predlagao potpuno ukinuti doprinose, porez na dohodak i prirez za takvu vrstu rada, što nije u potpunosti prihvaćeno, ali ovo rasterećenje primitaka sezonskih radnika u poljoprivredi smatramo pozitivnim pomakom. Na ovaj način će se djelomično smanjiti negativan efekt nedostatka radne snage u poljoprivredi čime će se zapošljavati više domaće radne snage.

Nastavno na reakciju HUP-a vezano uz izdavanje i upis promjena na obrascu PK - uvodi se mogućnost da kad radnik da izjavu da se neće zaposliti taj ili slijedeći mjesec, poslodavac može koristiti osobni odbitak.

I.

Od 1. siječnja 2018. g. stupile su na snagu izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak kojima su postignuta višestruka fiskalna i administrativna rasterećenja.

Između ostalog, kroz izmjene Pravilnika prihvaćen je prijedlog HUP-a da se trošak smještaja i prehrane radnika koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, a koji se podmiruje na teret poslodavca, ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada.

Nadalje, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol) koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena.

Povećan je neoporezivi iznos za dar u naravi s 400,00 na 600,00 kuna.

II.

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. prosinca 2018. godine porez na dohodak se ne plaća na isplaćene nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u iznosu do 5.000,00 kuna.

Ovime se prihvaća inicijativa HUP-a i uvodi novi neoporezivi primitak pod nazivom Nagrada za ostvarene rezultate rada, u iznosu 5.000,00 kn godišnje po radniku, koji će se kao ukupni godišnji primitak neoporezivo moći radnicima isplatiti do kraja 2018. g. Ovaj je neoporezivi iznos propisan po radniku godišnje, bez obzira kod koliko poslodavaca ostvari takav primitak. Poslodavci sami mogu odrediti kriterije za isplatu nagrade (urediti ih kolektivnim ugovorima i/ili pravilnicima o radu), kao i dinamiku isplate. Moguće su jednokratna ili višekratne isplate tijekom porezne godine, ili mjesečna isplata nagrade (kao dodatak na ugovorenu mjesečnu plaću).

Izmjenama Zakona o trošarinama, prihvaćen je prijedlog HUP-a da se propiše povrat trošarine na dizel goriva u komercijalnom prijevozu robe i putnika, a koji je kupljen bezgotovinski u Hrvatskoj. Zahvaljujući ovome prijevoznici bi tijekom 2019. mogli uštedjeti gotovo 300 milijuna kuna.

Na ovoj temi HUP-Udruga prometa je intenzivno radila i komunicirala s Carinskom upravom tijekom 2018. godine. Povrat će se vršiti za kamione preko 7,5 tona i autobuse (vozila kategorije M2 i M3). Povrat će iznositi oko 80 eura na 1.000 litara. To je vrlo izdašan i konkretan financijski učinak našeg lobiranja na budžete prijevoznika. Kod većih prijevoznika iskazuje se u milijunima. Mjera na snagu stupa s 1. siječnjem 2019. godine.

Nadalje, ovaj prijedlog je prvotno bio predviđen samo za komercijalni prijevoz robe. Naknadnim aktivnostima HUP – Udruge prometa ovaj prijedlog je proširen i na komercijalni prijevoz putnika.

Izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uvedena je fiskalizacija samoposlužnih uređaja, a sve u cilju smanjenja porezne evazije, porasta poreznih prihoda i uvođenja ravnopravnije tržišne utakmice.

Isto tako, produljen je rok u kojem je obveznik fiskalizacije obvezan uspostaviti rad naplatnog uređaja za provedbu fiskalizacije ako dođe do potpunog prestanka njegovog rada. Rok se produljuje sa dva dana na pet dana, a isti se računa od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja.

Naime, obveznici fiskalizacije često nisu mogli ponovno uspostaviti rad naplatnog uređaja u roku od 2 dana (proizvođači i/ili održavatelji programskih rješenja te serviseri naplatnih uređaja u pravilu ne rade vikendom, nije moguće rezervne dijelove nabaviti u roku od 2 dana,  neki obveznici fiskalizacije nalazi se u ruralnim područjima te nemaju u blizini proizvođača i/ili održavatelja programskog rješenja kao ni servisera naplatnih uređaja). Produljenjem roka na 5 dana obveznicima fiskalizacije ostavljeno je dovoljno vremena za ponovnu uspostavu rada naplatnog uređaja. Navedeni rok vrijedi i za obvezu dostavljanja Poreznoj upravi svih izdanih računa, putem uspostavljene elektroničke veze.

Nakon višegodišnjeg lobiranja, prihvaćen je prijedlog HUP-a da poslodavci više nisu tijela u postupku koja provode ovrhu, čime se administrativno rasterećuju od poslova provedbe ovrhe na plaći te se povećava razina sigurnosti. Predlaže se novo uređenje - centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem FINA-e koja ovrhu provodi pod nadzorom suda. U tom slučaju poslodavcima ostaje samo obveza distribucije (uplata na račun) prema nalogu suda/FINA-e iznosa plaće koji je izuzet od ovrhe. Zakon još nije donesen, ali tekst je usklađen na radnoj skupini te je u prezentacijama od strane Ministarstva pravosuđa prihvaćen ovaj model na prijedlog HUP-a.

Zakon o mirovinskom osiguranju

Unutar mirovinske reforme HUP je uspio u nastojanjima da se omogući rad korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz rad do polovice punog radnog vremena ( i bez prestanka radnog odnosa uz izmjenu ugovora o radu),  uz isplatu pune mirovine.

Isto tako omogućeno je  korisniku starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, koji se tijekom korištenja zaposle do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine, a ako se zaposle s punim radnim vremenom uz isplatu 50% mirovine.

Također je omogućen rad i korisniku prijevremene starosne koji se zaposli  do polovice punog radnog vremena uz isplatu  pune mirovine. 

Za vrijeme zaposlenja korisniku ne pripada najniža mirovina, nego mirovina prema stažu i plaći, a nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti najniža mirovina ukoliko je povoljnija za korisnika.

Prihvaćen prijedlog HUP-a da se odustane od licenciranja računovođa. Naime, prijedlog je bio da sve osobe koje obavljaju računovodstvene poslove moraju imati licencu.

Prema nama dostupnim podacima, jer priliko izrade Zakona nije napravljana procjena učinaka propisa, ovaj bi trošak za oko 12.000 računovodstvenih servisa iznosio oko pola milijuna kuna, a što bi neminovno odrazilo i na cijenu usluga koje računovodstveni servisi pružaju ostalim poduzetnicima. Na ovaj način, odustajanjem od takvog prijedloga izbjegnuto je novo administrativno opterećenje za poduzetnike.

Prihvaćen je prijedlog HUP-a kojim se ovim zakonom, kao krovnim, otvara mogućnost da se dokumentacija u papirnatom obliku, može pretvoriti u jednakovrijedan elektronički format, te se na takav način čuvati i arhivirati. Navedeno predstavlja dodatno administrativno rasterećenje poduzetnika. Slijede podzakonski akti u čijoj izradi će sudjelovati i predstavnici HUP-a.

Predlagatelj je prihvatio prijedlog HUP-a te omogućio da se dokument pretvoren u digitalni oblik (ukoliko udovolji propisanim kriterijima) smatra jednakovrijednim originalu. Na ovaj način omogućit će se goleme uštede gospodarstvu vezano uz čuvanje dokumentacije te povećati zaštita i njihova dostupnost.

Pretvorba gradiva u digitalni oblik će biti detaljnije propisana pravilnikom, a u čijoj izradi će HUP aktivno sudjelovati.

Inicijativa HUP-a  za izmjene Zakona o strancima na način da se pojednostavni i učini bržim cijeli postupak utvrđivanja potreba za strancima i postupak izdavanja radnih dozvola te omogućila dostupnost osposobljene i stručne radne snage za poduzetnike na jednostavniji i fleksibilniji način. Donošenje Zakon je predviđeno za I. kvartal naredne godine. HUP je predložio niz poboljšanja, od skraćivanja postupka izdavanja dozvole, preko načina utvrđivanja potrebe za strancima, kao i omogućavanje elektroničkog podnošenja zahtjeva, smanjenje potrebne dokumentacije i slično.

U prosincu 2017. g., Vlada RH je donijela Odluku o kvoti za zapošljavanje stranaca u 2018. g. kojom je omogućeno izdavanje 31 000 dozvola za boravak i rad, što predstavlja daleko najveći broj odobrenih dozvola za boravak i rad do sada. Unatoč tom velikom broju, za pojedine djelatnosti i zanimanja broj izdanih dozvola nije bio dovoljan radi čega je bilo potrebno o tome upozoriti Vladu RH i ostala nadležna tijela. Slijedom naših aktivnosti u lipnju i kolovozu su stupile na snagu nadopune Odluke o kvoti kojima je povećan broj dozvola za skoro 8000. Ovime su se ponajviše osiguralo radnike za sezonski rad, graditeljstvo, brodogradnju, turizam i ugostiteljstvo, promet te prehrambenu industriju. Također, u studenom je MUP napravio preraspodjelu kvote na način da su se dozvole iz djelatnosti koje nisu iskorištene prebacile u deficitarne djelatnosti.

U dogovoru s MUP-om, riješeno je pitanje procedure odjave stranih radnika na MUP-u i to onih koji zbog korištenja instituta preraspodjele radnog vremena više ne borave u RH, ali im radni odnos i dalje traje. Naime, poslodavci za postupak odjave nisu mogli priložiti dokaz o prestanku radnog odnosa, a kako se radilo o specifičnom slučaju koji nije predviđen u propisima koji reguliraju rad državljana trećih zemalja, HUP je ovom prilikom uspio doći do zadovoljavajućeg rješenja u suradnji s MUP-om.

Odgovorom ishođenim od MUP-a poslodavci se upućuju nadležnim policijskim upravama /postajama dostaviti izjavu kojom potvrđuju da više nemaju potrebu za radom određenog stranog radnika, temeljem koje će nadležna policijska uprava donijeti rješenje o prestanku važenja dozvole za boravak i rad bez prilaganja dokaza o prestanku Ugovora o radu  ili odjave s HZMO-a.

U konačnici, organizirano je nekoliko sastanaka s MUP-om čime se osigurala bolja suradnja i poboljšanje postupka i izdavanja radnih dozvola. Među ostalim, izmjenama i dopunama Zakona o strancima propisano je kako državljanin treće zemlje koji sklapa ugovor o radu s poslodavcem iz Republike Hrvatske nije dužen priložiti dokaz o zdravstvenom osiguranju.

HUP-Udruga ljekarnika već se dugi niz godina zalaže se za rješavanje pitanja ljekarni u Zakupu. Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 1993. godine omogućio je da županije, odnosno Grad Zagreb donesu odluku o prodaji zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta. Prodaja zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta drugim vlasnicima trebala se dalje odvijati prema posebnom zakonu.

No, do donošenja posebnog zakona na žalost nikada nije došlo i dok su se drugi zdravstveni radnici/druge zdravstvene djelatnosti u zakupu rješavali Zakonom,  ljekarne u zakupu su čekale svake godine da se donese Uredba koja će im omogućiti produženje rada za još nekoliko mjeseci.  Sudjelujući u radnoj skupini za donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (koji je 14.11.2018. objavljen u Narodnim novinama) konačno su usvojeni argumenti i prijedlozi predstavnika HUP-a i ovim Zakonom je riješeno statusno pravno pitanje zakupaca.

Kao rezultat SCM projekta za administrativno rasterećenje poduzetnika, prihvaćeni su neki od prijedloga HUP-a, primjerice: smanjenje dinamike održavanja redovnih sjednica Odbora zaštite na radu, s najmanje jednom u 3 mjeseca na najmanje jednom u 6 mjeseci, smanjenje potrebnog broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći na ukupan broj radnika (umjesto najmanje 1 do 20 radnika, najmanje 1 do 50 radnika), propisuje se da se Zakon ne primjenjuje na obrtnika koji obrt obavlja sam kao niti na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca, smanjuje se obveza čuvanja dokumentacije na radilištima te se dokazi i zapisnici ne moraju nalaziti na radilištu koje traje kraće od 60 dana.

Vrlo zahtjevne aktivnosti oko izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu, gdje je u konačni tekst zakona ipak uvršten prijedlog HUP-a o vraćanju turističkog cenzusa.

HUP se iznimno angažirao oko ovog propisa u vrlo zahtjevnim okolnostima, u trenutku kada je prestao funkcionirati GSV te se u komunikaciji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja uspjelo nakon više održanih sastanaka vratiti odredbu od turističkom cenzusu.

Kao pozitivan primjer djelovanja HUP-a kroz projekt SCM-a ističemo ukidanje obveze  plaćanja za opće korisne funkcije šuma (OKFŠ). Predviđenim izmjenama propisa će se osloboditi 90% dosadašnjih obveznika, tj. 181 tisuća dosadašnjih korisnika neće plaćati ovu naknadu odnosno svi poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od 3 milijuna kuna. No, potrebne su daljnje izmjene u korištenja OKFŠ-a na način da se transparentnije raspolaže s tim sredstvima.

Novim Pravilnikom predviđeno je da agencije za privremeno zapošljavanje mogu dostavljati statističke podatke elektroničkim putem posebne aplikacije – Privremeno zapošljavanje. Aplikacija će uskoro krenuti s radom.

Ovime će nastati pozitivni gospodarski učinci jer će doći do optimalizacije poslovnih procesa kod agencija u izvršavanju dužnosti dostave statističkih podataka, uporabom informatičke tehnologije koja ubrzava, pojednostavljuje i jasno prikazuje postupak te metodologiju prikupljanja podataka. Osim toga, omogućit će se transparentnije praćenje zapošljavanja putem agencija, kao i vođenje statistika o

Brojni poduzetnici kontaktirali su nas s pitanjem kako angažirati stalne sezonce za blagdane koji su pred vratima tj. na koji način ih angažirati za vrijeme produženog mirovinskog osiguranja, kojim aktom će se regulirati odnos i moći izvršiti isplata predviđenog iznosa „nagrade“ za taj angažman.

Nakon brojnih aktivnosti poduzetih na navedenu temu HUP je uspio postići da se izmjeni sadržaj ugovora (kojeg je sadržaj definiralo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava)  koji se u tim slučajevima sklapa, a koji je formalno jedini službeni akt koji se predlaže koristiti za angažman stalnih sezonaca za vrijeme blagdana.

Prijedlogom izmjena Zakona o članarinama turističkim zajednicama predviđeno je brisanje obveze plaćanja članarine turističkim zajednicama za poduzetnike iz niza djelatnosti (otprilike njih 20-tak).

Za neke djelatnosti je predviđeno smanjenje obveze plaćanja članarine turističkim zajednicama. Ove izmjene bi trebale imati najviše pozitivnog efekta za mala i srednja poduzeća.

Zakon je trenutno uvršten na dnevni red Sabora u prvom čitanju, a HUP je uspio dogovoriti i sastanak na najvišoj razini između dva čitanja kako bi se dodatno poboljšao tekst zakona u odnosu na IT sektor i bankarsku djelatnost.

U prvotnom prijedlogu Zakona je bila predviđena odredba usluge informacijskog posredništva zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava za javne naručitelje obavljala Financijska agencija (FINA). Na ovaj način u značajnoj mjeri se narušavala sloboda tržišnog nadmetanja omogućavanjem monopola FINA-e. U pregovorima HUP-a s nositeljem Zakona (MINGPO) su dogovorene određene izmjene Zakona kojima su se relaksirale ove odredbe.

U konačnici FINA je postala obvezni centralni informacijski posrednik za zaprimanje i slanje elektroničkih računa i pratećih isprava za javne naručitelje, osim za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLS), tijela javnog prava koja u svoti većoj od 50 % financiraju JLS-i ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane JLS-a ili je više od polovine članova njihovih upravnih, upravljačkih ili nadzornih tijela imenovala JLS te udruženja koje je osnovala jedna ili više JLS-ova odnosno udruženja koja je osnovao jedan ili više prethodno navedenih tijela javnog prava.

Stoga, za sve druge javne naručitelje (tj. JL(P)RS i s njima povezana društva i subjekti), sektorske naručitelje i sve druge gospodarske subjekte – dobavljače koji izdaju elektroničke račune, FINA nije obvezni informacijski posrednik nego su oni za svoga informacijskog posrednika slobodni birati bilo kojega informacijskog posrednika na unutarnjem tržištu.

HUP je u postupku donošenja Zakona upozoravao na brojna „otvorena pitanja“ (uvođenje dodataka za rad noću, nedjeljom i prekovremeni rad; definiciju minimalne naknade i nejasan način obračuna naknada i doprinosa na neto primitke studenata; ..).

Dio prijedloga i primjedbi HUP-a je usvojen, kao što su: brisana je mogućnost definiranja različite minimalne naknade, brisana je obveza slanja podatka o studentima studentskim centrima i brisana je obveza posrednika da na svojim internetskim stranicama objavljuje listu naručitelja koji ne plaćaju naknadu izvođačima.

Drugi dio naših primjedbi na nejasne/kontradiktorne odredbe na koje smo ukazivali nije prihvaćen. Stoga će HUP ponovno tražiti od zakonodavca i nadležnih službi organiziranje sastanka kako bi dobili tumačenja potrebna za provedbu zakona u praksi.

Trenutno je u postupku donošenje pripadajućeg pravilnika - Pravilnik o obliku i sadržaju ugovora o obavljanju studentskih poslova, a HUP će aktivno sudjelovati u tom postupku.

Prihvaćeni prijedlozi HUP-a kojima su se kroz izmjene zakona pojednostavnile stručne poslove zaštite okoliša na način da se pojedini stručni poslovi grupiraju. Kao rezultat, očekuje se manji broj izdavanja potrebnih suglasnosti i, posljedično, administrativno rasterećenje poduzetnika.

Aktivnostima HUP-a na ovom propisu je postignuto da se zadrže učilišta kao mjesta na kojima se zdravstveni radnici mogu obrazovati.

Naime, prema Prijedlogom Zakona bilo je predviđeno da se brišu učilišta kao mjesta gdje se mogu obrazovati zdravstveni radnici (članak 155., stavak 2.), a o čemu su se članovi HUP-a negativno očitovali. Nakon 28. sjednice povjerenstva za socijalnu politiku GSV-a, učilišta su vraćena u Konačni prijedlog Zakona kao ustanova u kojoj se zdravstveni radnici mogu obrazovati.

Zakonskim izmjenama definira se „industrijska konoplja“ kao konoplja koja se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije sa sadržajem THC-a 0,2% i manjim i nije uvrštena u popis biljaka iz kojih se može dobiti droga. Time se omogućava korištenje cijele biljke industrijske konoplje u građevinskoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji te autoindustriji i industriji papira te proizvodnja goriva iz biomase, za razliku od dosadašnjeg stanja gdje se koriste sjemenke navedenih sorti i to isključivo u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a preostali dio biljke se uništava. Ovim zakonskim prijedlogom za koji se HUP zalagao, to je omogućeno te su domaći poljoprivredni uzgajivači po pitanju iskoristivosti biljke industrijske konoplje u cijelosti stavljeni u ravnopravan položaj sa poljoprivrednim proizvođačima u Europskoj uniji. Zakon je trenutno u saborskoj proceduri.

Nakon dugog niza godina traženja i pregovaranja s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku HUP-Koordinacija socijalne skrbi uspjela je ispregovarati za sve ugovorene privatne ustanove s ministarstvom, povećanje cijene od 265 kuna po korisniku, te nastavak pregovaranja u 2019. godini.

Neki od naših članova nisu imali korekciju cijene 10 i više godina, tako je ovo, iako se radi o ne velikom povećanju veliki uspjeh.

Nakon radikalnog povećanja u 2018. g., za sezonu u 2019. g. uspjeli smo postići smanjenje boravišne pristojbe za nautičare u odnosu na cijene koje su se primjenjivale u 2018., što je rezultat akcije koje smo poduzeli prema Ministarstvu turizma.

Pored smanjenja od 50% za relevantne kategorije plovila  uvedena i je  mogućnost plaćanja 3 - dnevne vinjete umjesto dosad minimalno 8 – dnevne, što je bilo iznimno nepovoljno za vlasnike koji dolaze rijetko i ostaju na plovilima kratko.

Nakon mnogobrojnih sastanaka te uvažavanja dijela HUP-ovih primjedbi tekst Zakona je zaokruženiji, konzistentniji i jasnije određuje pitanja AV sektora od prethodnog. Nastavljamo rad kroz uključenost u izradu podzakonskih propisa koji će proizaći iz ovog zakona.

Nakon sastanka održanog sa predstavnicima FINA-e te dopisa koji smo uputili Ministarstvu pravosuđa vezano uz prijedlog za uvođenje e-zadužnice te sastanka održanog sa predstavnicima ministarstva zaključeno je da je ideja kao takva prihvatljiva i da je ministarstvo spremno podržati sve projekte koji se tiču unaprijeđena pojedinih instituta, kao i korištenja elektronskih sredstava komunikacije. Predstavnici ministarstva ideju će komunicirati prema ministru nakon čega će nas pozvati na novi sastanak.

HUP je nastavio s aktivnostima u projektu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta unutar kojeg su se primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije izradili prijedlozi za smanjivanje administrativnog opterećenja, odnosno ukidanje pojedinih regulatornih i administrativnih prepreka kako bi se rasteretilo gospodarstvo i poduzetnicima olakšalo poslovanje.