27.05.2022.
Dok
traje ruska agresija na Ukrajinu, izuzetno je važno da se mjere ograničavanja
EU-a u potpunosti provode i da se kršenje tih mjera nipošto ne isplati. Ovim
prijedlozima nastoji se osigurati da će se u budućnosti učinkovito zaplijeniti
imovina pojedinaca i subjekata koji krše mjere ograničavanja. Prijedlozi se
donose u kontekstu radne
skupine za zamrzavanje i privremeno oduzimanje imovine, koju je Komisija
osnovala u ožujku.
Kršenje
EU-ovih mjera ograničavanja kao kazneno djelo u EU-u
Prvo, Komisija
danas predlaže dodavanje kršenja EU-ovih mjera ograničavanja na popis
kaznenih djela u EU-u. Time će se omogućiti utvrđivanje zajedničkog
osnovnog standarda za kaznena djela i kazne u cijelom EU-u. S druge strane,
takvim zajedničkim pravilima EU-a olakšali bi se istraga, kazneni progon i
kažnjavanje kršenja mjera ograničavanja u svim državama članicama.
Kršenje
mjera ograničavanja ispunjava kriterije iz članka 83. stavka 1. UFEU-a jer se
radi o kaznenom djelu u većini država članica. Riječ je i o osobito
teškom kaznenom djelu jer može nastaviti ugrožavati međunarodni mir
i sigurnost te ima jasnu prekograničnu komponentu koja
zahtijeva jedinstven odgovor na razini EU-a i na globalnoj razini.
Uz
prijedlog Komisija je predstavila i komunikaciju
s prilogom u kojoj utvrđuje kako bi buduća direktiva o kaznenim
sankcijama mogla izgledati. Moguća kaznena djela mogla bi uključivati
sudjelovanje u radnjama ili aktivnostima kojima se nastoje izravno ili
neizravno zaobići mjere ograničavanja (među ostalim prikrivanjem
imovine), nezamrzavanje financijskih sredstava koja pripadaju osobi
odnosno subjektu uvrštenom na popis ili koja takve osobe ili subjekti drže ili
kontroliraju, ili sudjelovanje u trgovini, primjerice uvoz ili izvoz
robe obuhvaćene zabranom trgovine.
Nakon
što države članice EU-a postignu dogovor o inicijativi Komisije za proširenje
popisa kaznenih djela u EU-u, Komisija će predstaviti zakonodavni prijedlog
na temelju popratne komunikacije i priloga.
Jačanje
pravila EU-a o povratu i oduzimanju imovine kad je riječ o EU-ovim mjerama
ograničavanja
Drugo,
Komisija iznosi prijedlog direktive
o povratu i oduzimanju imovine. Glavni je cilj pobrinuti se da se
kaznena djela ne isplate oduzimanjem nezakonito stečene koristi
kriminalcima i ograničavanjem njihove sposobnosti da počine daljnja kaznena
djela. Predložena pravila primjenjivat će se i na kršenje mjera ograničavanja,
čime će se osigurati učinkovito praćenje, zamrzavanje, upravljanje i oduzimanje
imovinske koristi ostvarene kršenjem mjera ograničavanja.
Prijedlogom
se moderniziraju pravila EU-a o povratu imovine, među ostalim tako što se:
- produljuje mandat ureda za oduzimanje imovinske
koristi radi brzog praćenja i utvrđivanja imovine pojedinaca i subjekata
na koje se primjenjuju EU-ove mjere ograničavanja; te će se ovlasti
primjenjivati i na imovinu stečenu kaznenim djelima, među ostalim hitnim
zamrzavanjem imovine ako postoji rizik od njezina nestanka
- proširuju mogućnosti oduzimanja imovine stečene
iz šireg skupa kaznenih djela, uključujući kršenje mjera ograničavanja
EU-a, nakon donošenja prijedloga Komisije o proširenju popisa kaznenih
djela u EU-u
- osnivaju uredi za upravljanje imovinom u svim
državama članicama EU-a kako bi se osiguralo da zamrznuta imovina
ne izgubi vrijednost, čime bi se omogućila prodaja zamrznute imovine koja
se brzo amortizira ili čije je održavanje skupo.
Kontekst
Mjere
ograničavanja ključan su alat za obranu međunarodne sigurnosti i promicanje
ljudskih prava. Te mjere uključuju zamrzavanje imovine, zabrane putovanja,
ograničenja uvoza i izvoza te ograničenja bankarskih i drugih usluga.
Trenutačno u EU-u postoji više od 40 režima mjera ograničavanja, a
pravila kojima se kriminaliziraju kršenja takvih mjera razlikuju se među
državama članicama.
Unija
je uvela niz mjera ograničavanja protiv ruskih i bjeloruskih pojedinaca i
poduzeća, kao i sektorske mjere, od kojih neke potječu iz 2014. Provedba
EU-ovih mjera ograničavanja nakon ruskog napada na Ukrajinu pokazuje složenost
utvrđivanja imovine u vlasništvu oligarha jer je oni skrivaju u različitim
jurisdikcijama putem složenih pravnih i financijskih struktura. Nedosljedna
provedba mjera ograničavanja narušava sposobnost Unije da nastupa jedinstveno.
Kako
bi se poboljšala koordinacija provedbe tih mjera ograničavanja na razini Unije,
Komisija je osnovala radnu
skupinu za zamrzavanje i privremeno oduzimanje imovine. Osim osiguravanja
koordinacije među državama članicama, ta radna skupina nastoji razmotriti i međudjelovanje
mjera ograničavanja i kaznenopravnih mjera. Države članice dosad su prijavile
zamrznutu imovinu u vrijednosti od 9,89 milijardi eura i blokirale transakcije
u vrijednosti od 196 milijardi eura. Europol je 11.
travnja zajedno s državama članicama, Eurojustom i Frontexom pokrenuo
operaciju Oscar za potporu financijskim i kaznenim istragama imovine stečene
kaznenim djelima u vlasništvu pojedinaca i pravnih subjekata na koje se
primjenjuju sankcije EU-a.
Mjere
ograničavanja učinkovite su samo ako se sustavno i u potpunosti provode i
njihova kršenja kažnjavaju. Od država članica već se zahtijeva uvođenje
učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih kazni za kršenje mjera
ograničavanja. Međutim, neke države članice primjenjuju vrlo široke definicije,
dok druge imaju detaljnije odredbe. U nekim je državama članicama kršenje mjera
ograničavanja upravni prekršaj i kazneno djelo, u drugima je riječ samo o
kaznenom djelu, a u trećima kršenje mjera ograničavanja trenutačno dovodi samo
do administrativnih sankcija. Ta neujednačenost omogućuje osobama na koje se
primjenjuju mjere ograničavanja da ih zaobiđu.
Komisija
je danas objavila i izvješće
o napretku u provedbi strategije EU-a za sigurnosnu uniju, u kojem se
ističu sigurnosne prijetnje koje proizlaze iz ruskog ničim izazvanog i
neopravdanog rata protiv Ukrajine. U izvješću se naglašava potreba za
koordiniranim pristupom EU-a nizu pitanja i ističe da je borba protiv
organiziranog kriminala jedan od glavnih prioriteta EU-a u osiguravanju
sigurnosne unije za sve.