07.06.2019.
Kako je na
predstavljanju programa istaknuo prof.
dr. sc. Željko Bačić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta, studije EK
pokazuju da će do 2030. za poslove
neposredno vezane uz Copernicus biti otvoreno 48.000 radnih mjesta. „Do
2035. biznis zasnovan na EO podacima i servisima bit će težak 131 milijardu eura. Budući da Hrvatska
predstavlja 1 % EU-a, možemo povući paralelu i reći da bi u Hrvatskoj samo ovaj segment digitalnog biznisa trebao tada iznositi
1,3 milijarde eura, što je danas iznos opsega ukupnog IT biznisa u
Hrvatskoj“, rekao je Bačić.
„Dobro znamo
da je informacija danas izuzetno važna, ali informacija koja je prostorno
definirana je posebno važna i tiče se geodetske struke. Geoinformatika zauzima
sve važnije mjesto i spaja klasičnu geodeziju i informatiku, a suradnja
geodetskih i informatičkih tvrtki danas je sve veća. Interes naše struke je što
brži razvoj geoinformatike. U tome ovdje vidim potencijal i dobrobit za
gospodarstvo te općenito za stanovništvo. Drago nam je da smo uključeni u ovaj
projekt i rado smo mu se odazvali. Suradnja s akademskim institucijama izuzetno
nam važna pa i u tome vidimo važnost ovog projekta.“ – izjavio je Željko
Perić, predsjednik HUP- Udruge geodetsko geoinformatičke struke.
Prema
riječima Borisa Drila,
predsjednika HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, ovaj se
program izvrsno uklapa u Nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i radna
mjesta, s ciljem razvoja
informacijsko-komunikacijskog gospodarstva u Hrvatskoj. „Nije riječ o
znanstvenom projektu u laboratoriju relevantnom za uži krug ljudi, već o
proizvodu istraživanja kojeg treba primijeniti u stvarnom životu i pokazati
njegovu vrijednost“, rekao je Drilo.
Podsjetimo,
Copernicus je kreiran s ciljem razvoja
informacijskih usluga utemeljenih na promatranju Zemlje, pomoću satelita i
analizama in-situ podataka, a različite usluge koje nudi pomažu u
rješavanju nekih od najtežih
ekoloških izazova kao što su sigurnost hrane, porast razine mora, prirodne
katastrofe, urbanizacija, otapanje ledenjaka ili sveobuhvatne klimatske promjene.
Na
konferenciji je tako izdvojen primjer Estonije, koja je koristila njegove
podatke kako bi provjerila slijede li farmeri zadane uvjete za korištenje
poljoprivrednih subvencija. Na taj način Copernicus je pomogao u smanjenju
lažnog korištenja subvencija, a uštede iznose oko 500.000 eura godišnje.
Također,
korišten je za kartiranje poplava
podzemnih voda u Irskoj. Upravo zahvaljujući Copernicusu, podaci o poplavama danas se mogu prikupiti
na razini koju se ranije smatralo neostvarivom i na taj način pravovremeno
pružiti informacije relevantnim tijelima. Sentinel sateliti koji se koriste u
okviru programa ujedno mogu biti korisni u otkrivanju
atraktivnih skrivenih mjesta kulturne baštine za kojima se traga
desetljećima, kao i na temelju obrisa na tlu ukazati na skrivene arheološke artefakte.
„Neograničenim
načinima primjene ovih fascinantnih podataka koji mogu snažno utjecati na
budućnost Zemlje, uskoro će moći
pridonijeti hrvatski programeri, poduzetnici, stručnjaci različitih profila,
kao i učenici i studenti, putem Copernicus
Hackathona, 24-satnog natjecanja na kojem će timovi kreirati aplikacije za
korištenje njegovih podataka“, najavio je organizator Copernicus Hackathona Zvonimir Nevistić sa zagrebačkog Geodetskog
fakulteta.
Kako je dodao,
natjecanje će se održati 23. i 24. listopada, s ciljem kreiranja
proizvoda koji u odabranom području primjene mogu znatno unaprijediti kvalitetu života, ekonomiju ili pak zaštitu
okoliša. „Pobjednički
tim u profesionalnoj kategoriji dobit će mjesto
u Copernicus Accellerator programu, dok će pobjednici u učeničkoj
kategoriji i po tematskim područjima dobiti druge vrijedne nagrade“, zaključio
je Nevistić.