23.11.2021.
U
Osijeku je održana konferencija drvne branše, a kako je riječ o značajnom
segmentu hrvatskog gospodarstva u radu Konferencije sudjelovali su, uz
najistaknutije brojne predstavnike
drvnog sektora, i ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić,
Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, Mihael Furjan, predsjednik HUP-a, Damir Zorić, glavni
direktor HUP-a, župan OBŽ Ivan Anušić
, te organizator konferencije Ivić Pašalić, predsjednik HUP Udruge drvne
i papirne industrije.
Konferencija
je dala odgovore na nekoliko važnih pitanja. Prvo, Kako drvno-prerađivačka
industija u pogledu energetike, može pridonijeti ostvarivanju ciljeva
postavljenih u Europskom zelenom planu i Nacionalnoj razvojnoj strategiji
Republike Hrvatske do 2030.
Taj doprinos se sastoji
u inovativnim procesima energetske učinkovitosti u vlastitim pogonima, te bitno
većom domaćom potrošnjom obnovljivih izvora energije koje proizvode domaće
drvno-prerađivačke tvrtke.
Kao inovativni projekti energetske učinkovitosti
predlažu se visokoučinkovita koegeneracijska postrojenja na biomasu, te hibridna visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja, za vlastite
potrebe. Predlaže se i proizvodnja
električne energije iz otpadne topline u postojećim kogeneracijskim
postrojenjima, kao i iz postojećih toplovodnih i vrelovodnih kotlova na biomasu.
Vrlo korisnim se smatra i proizvodnja električne energije u fotonaponskim elektranama na krovovima DP tvrtki, a
procjenjuje se da bi na taj način bilo moguće izgraditi oko 100 MW FN
elektrana. Nužno je uvođenje inovativnih tehnologija u proizvodne procese, radi
smanjenja potrošnje energije, te povećanja učinkovitosti, produktivnosti i
konkurentnosti. Istodobno se u bitnome smanjuju štetne emisije CO2, te
pridonosi dekarbonizaciji kao strateškom cilju.
Za ove projekte potrebna je značajna kapitalna bespovratna potpora iz
fondova EU. Ovakvi projekti trebaju se razvijati isključivo u pogonima drvne industrije, u
kojima se direknto koristi proizvedena toplinska i električna energija.
U pogledu bitnog povećanja domaće potrošnje obnovljivih izvora
energije proizvedenih iz biomase , a koje proizvode domaće drvno-prerađivačke
tvrtke, sudionici konferencije ukazuju na veliki potencijal drvnog peleta, pri
ćemu se od ukupno proizvednih 450.000 t
godišnje, samo 20% potroši u Hrvatskoj. Stoga se predlaže :
-
Smanjiti PDV na 13%, sukladno najboljoj EU praksi
( Austrija 13%, Belgija 6%, Francuska 10% , UK 5%, Njemačka 7%, Švicarska 7,7% ).
-
Obvezati korisnike državnog i proračuna lokalne
uprave i samouprave na korištenje OIE za grijanje i hlađenje objekata javne
namjene
-
Sufinancirati zamjenu sustava na lož ulje
sustavima na obnovljive izvore energije,
Na konferenciji su istaknute
neprijeporne činenjice da
je drvno-prerađivački sektor jedna od strateških grana nacionalne industrije,
koja ima 25.000 izravno zaposlenih u sektoru, što čini 10,9% svih zaposlenih
u prerađivačkoj industriji, te unatoč
COVID krizi ima kontinuirani rast zaposlenih. Hrvatski drvni sektor ostvaruje 1,86 milijardi eura
godišnjeg prihoda, preko milijardu eura izvoza, što čini nemalih 7.55 % ukupnog hrvatskog robnog izvoza. Za razliku od
većine industrijskih sektora, drvoprerađivači ostvaruju suficit u robnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni od 367 milijuna
eura godišnje. Zemlje koje su najznačajniji trgovinski partneri hrvatskih poduzeća izvoznika su Italija,
Njemačka, Austrija, Slovenija.
Sudionici
Konferencije naglašavaju visok potencijal domaće sirovine. Tako, primjerice,
47% kopnene površine RH čine šume i šumsko zemljište, pri čemu se njegom
šumskih površina po načelu potrajnog
gospodarenja, pridobiva visokovrijedna
FSC certificirana drvna sirovina. Šumama se gospodari održivo, vodeći prije
svega računa o brojnim općekorisnim funkcijama, a pridobivanje drvne sirovine
nije samo sebi svrhom, nego je rezultat nužno potrebne njege i čuvanja
kvalitete i održivosti šuma.
Prezentacija - Europski zeleni plan
Prezentacija - DPI i izazovi dramatičnog povećanja cijene električne energije
Prezentacija - Drvno-prerađivačka industrija RH u okviru europskog zelenog plana – energetski izazovi
Prezentacija - Mogućnosti većeg korištenja biomase