18.10.2021.
Državne potpore aktualna su tema posebno u kontekstu pandemije COVID – 19
i posljedica koje je imala industrija prijevoza putnika. Cilj rasprave na
okruglom stolu bio je podijeliti iskustva COVID potpora u raznim segmentima
prijevoza, dati pregled zakonodavnog okvir za državne potpore u transportu i
njegove primjene, iskustva primjene uredbi EU prava o ugovorima o javnoj nabavi
u RH, u svakom segmentu prijevoza te korištenje državnih potpora u svim granama
transporta u nadolazećem razdoblju.
Sudionici:
Bastiaan de Bruijne, General Counsel, Airports Council
International Europe
Martina Prpić, odvjetnica-partner, Kovačević Prpić Simeunović d.o.o.
Dinko Staničić, Načelnik sektora zračnog prometa, Ministarstvo
mora, prometa i infrastrukture
Helena Biškupić Grgačević, kontroling financije i računovodstvo,
HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
Hrvoje Meštrović, predsjednik Koordinacije unutarnjeg javnog linijskog
cestovnog prijevoza putnika Hrvatske udruge poslodavaca, direktor Meštrović
prijevoz d.o.o.
Moderatori:
Danijela Simeunović, odvjetnica-partner, Kovačević Prpić
Simeunović d.o.o.
Helena Kokot, direktorica sektora pravnih poslova, Međunarodna
zračna luka Zagreb d.d.
Bastian de Bruijna: „EU zračne luke do 31.12.2020. godine
izgubile su 1,7 milijardi putnika. Oporavak zračnog prijevoza očekuje se 2025.
godine. Avio prijevoznici mogu svoje letove preusmjeriti na neki drugi aerodrom
i tražiti boje tržište, no aerodromi to ne mogu! Stoga je važno podržati
potporama aerodrome kako bi zadržali letove i putnike!“
Iznio je podatak
da je EU do sada avio prijevoznike pomogla s 31 milijardu Eura, a aerodrome s tek
3 milijarde Eura, dok je SAD svoje aerodrome pomogla s 38 milijardi Eura. U EU
planu za oporavak i otpornost niti jedna
zračna luka nije dobila prostora osim jednog zanemarivo malog dijela koji je
nominiran hrvatskoj Zračnoj luci Zadar.
Martina Pripć
dala je iscrpan pregled općeg pravnog EU i nacionalnog okvira za državne
potpore s posebnim osvrtom na sektor transporta.
Ministarstvo
mora, prometa i infrastrukture i prije ulaska u Europsku uniju počelo je raditi
na temi Ugovora o javnoj usluzi u zračnom prometu pa i kroz pretpristupne
pregovore. Pomogli su i kolegama u pomorskom i željezničkom prometu. „Zračni
prijevoz je liberaliziran, za nove ugovore se upravo priprema natječaj. Ugovori
o javnoj usluzi u zračnom prijevozu putnika važan je za povezivanje svih
krajeva RH od DU do OS sa Zagrebom kao poveznicom prema daljnjim destinacijama
i letovi su tako definirani“, izjavio je Dinko Staničič.
HŽPP tijekom COVID-19 krize, točnije tijekom
lockdowna pretrpio je velike gubitke. Prijevoz na unutarnjim linijama bio je
obustavljen punih 50 dana tijekom 2020. godine dok je na međunarodnim linijama
taj prekid bio i dulji, ukupno 97 dana. Sa sindikatima je dogovoreno smanjenje
plaća. Veliki izazov za željeznički prijevoz putnika predstavlja činjenica da
je samo 37,5% pruge elektrificirano. Uz to ne smije se zanemariti ni starost
vlakova. HŽPP do 2030. mora u potpunosti obnoviti svoj vozni park. Trenutno se
nabavlja 21 novi vlak putem sredstva EU fondova. HŽPP-u odobren je moratorij na
kredit u HBOR-u.
Hrvoje Meštrović ukazao je na
veliki problem povremenih i javno linijskih prijevoznika koji trpe ogromnu
štetu zbog pandemije i pada prihoda jer putnika nema. Zbog turističke ponude
prijevoza i visokih standarda usluge koje su od povremenih prijevoznika
zahtijevane, ulagali su u nabavku novih vozila. Trenutno nisu u mogućnost
pratiti obveze kredita i leasinga, ne nailaze na razumijevanje za
reprogramiranje obveza zbog čega im banke i leasing kuće plijene obiteljsku
imovinu.
„Željeznice i autobusi trebaju
biti komplementarni i surađivati. Jedino integrirani prijevoz ima smisla. Da bi
putnik koristio željeznicu, treba doći do kolodvora i vlaka, a to mu može
osigurati javni linijski autobusni prijevoz. Jedino u cestovnom sektoru nema
još uvijek Ugovora o javnoj usluzi, a autobusni prijevoz putnika pokriva puno
veći teritorij, broj stanovnika u odnosu na druge vidove prijevoza putnika koji
Ugovore imaju“, izjavio je Hrvoje Meštrović te dodao: „Negdje oko 2,8
milijuna putnika, većinom u ruralnim i rubnim područjima RH nema adekvatnu
uslugu javnog prijevoza i to treba promijeniti.“
Ono što već sutra država i
županije mogu napraviti u tom smjeru u cilju da svojim građanima osiguraju uslugu
prijevoza je izvanredna mjera prema Uredbi 1370/2007 prema kojoj se na dvije
godine sufinancira javni linijski prijevoz prijevoznicima koji trenutno tu
uslugu obavljaju temeljem dozvola (koje na neki način potvrđuju naručenu uslugu
prijevoza), a sve kako bi se građanima osigurao kontinuitet usluge javnog
linijskog prijevoza.