20.10.2020.
Uz pad prihoda, poslodavci imaju rast troškova za sirovine i dijelove, logistiku i prijevoz te za neplanirane preventivne zdravstvene mjere. Kao najveća tri aktualna problema poslodavci ističu : 46.67% anketiranih istaknulo je manjak novougovorenih poslova i narudžbi, 40% kašnjenje u isporukama sirovina i 40% ispitanika probleme u likvidnosti. Usprkos krizi, nije dolazilo do većih otpuštanja. Poduzetnici koji su sudjelovali u istraživanju zbog nedostatka posla otpustili su samo 2.7% svojih zaposlenika. To nam s jedne strane ukazuje na to da poslodavci niti u kriznom vremenu ne pribjegavaju otpuštanjima kao prvoj reakciji na krizu, a s druge strane da su mjere za spas radnih mjesta u prvom valu donesene pravovremeno.
Još uvijek nismo zaustavili pad industrijske proizvodnje, a prognoze do kraja godine su pesimistične. 67% poduzetnika očekuje daljni pad poslovanja ili stagnaciju do kraja 2020. godine. U 2021. 73% ih očekuje blagi oporavak, no niti jedan poduzetnik ne smatra da će doseći razinu poslovanja pred-COVID razdoblja.
COVID kriza uzrokovala je velik pad u popunjenosti proizvodnih kapaciteta, a od svibnja do danas 65% poduzetnika ima popunjenost kapaciteta ispod 90%. 73% poduzetnika koristilo je mjeru za očuvanje radnih mjesta, a 27% ih koristi mjeru skraćivanja radnog vremena. Poduzetnici koji su sudjelovali u istraživanju zapošljavaju 2754 radnika, a zbog nedostatka posla zbog pandemije otpustili su 75 radnika. Ovo potvrđuje da poslodavci žele zadržati radnike, odnosno da su donesene mjere bile pravovremene i odgovarale potrebama industrije.
47% poslodavaca nema dovoljno narudžbi, kod 40% anketiranih poslodavaca dobavljači kasne s isporukama, a 20% ih ima probleme u logistici i organizaciji prijevoza. U tim okolnostima poslodavci ne mogu planirati rad pa se događa se da radnici npr. 3 dana nemaju posla, a onda kad dođe materijal, moraju raditi i duže.
Ove izvanredne okolnosti zahtjevaju fleksibilniju preraspodjelu radnog vremena i prekovremenog rada kako bi se mogla proizvesti i isporučiti roba u rokovima koje traže kupci.
Uz zakonski fleksibilniju organizaciju radnog vremena, mjera skraćivanja radnog vremena trebala bi postati trajnog karaktera, nevezano za koronavirus.
Pitanje likvidnosti i dostupnosti kredita je izuzetno važno, naročito za mala i srednja poduzeća. 53% ispitanika je dogovorilo moratorij otplate kredita, a još 40% ga namjerava tražiti, dok 80% namjerava razgovarati o moratoriju svojih obveza za leasing. Sve više se traže drugi izvori financiranja poput faktoringa. Po 40% ih je odgodilo plaćanje poreznih obveza i dogovorilo obročnu otplatu, a 27% je djelomično oslobođeno poreznih davanja. Osim što se radi o mjerama koje su poduzetnici najviše koristili, smatraju da bi država i dalje trebala omogućiti porezni moratorij i obročnu otplatu kao pomoć onima koji trpe štete u poslovanju izazvane korona krizom te garancijama ili jamstvima osigurati novo, dostatno financiranje u koronakrizi .
Da bi oporavak u idućoj godini bio što lakši i brži, potrebno je implementirati kompenzacijske mjere tako što će se smanjiti i/ili ukinuti parafiskalni nameti te uvesti jednostavnije i manje administrativno opterećenje. Korona nam je ukazala na važnost korištenja digitalnih rješenja te pozivamo da se prioritetno poradi na povećanju broja javnih digitalnih usluga. Vjerujemo kako bi sve ovo pokrenulo investicije koje su neophodne za rast gospodarske aktivnosti te se zalažemo za snažniju javnu nabavu da bismo potaknuli potražnju.
S ciljem ostvarivanja što boljih efekata u povlačenju europskih 22 milijarde €, a u skladu s europskim opredjeljenjem ka digitalnoj i zelenoj tranziciji, zalažemo se da se u novom višegodišnjem financijskom okviru posebna pozornost da područjima energetske učinkovitosti u industriji, digitalnoj transformaciji i robotizaciji, uz podupiranje inovacija i I&R na konkretnim projektima u industriji. Važno je da se velika poduzeća ne isključuje iz poziva po navedenim područjima s obzirom da je u prethodnom financijskom razdoblju to bilo znatno ograničeno. Ukazujemo kako bi se podrškom velikim poduzećima, koja imaju značajan broj dobavljača koji su mali poduzetnici, indirektno utjecalo na razvoj lokalnog dobavnog lanca i tako podržalo razvoj lokalnog/regionalnog gospodarstva.