Na svaki kilogram izvoza mesa peradi tijekom 2013. iz uvoza su stigla četiri kilograma. Konkretno, lani je u izvozu prodano 4286 tona purećeg i pilećeg mesa, a uvezeno 17.571 tona. Prema podacima grupacije Croatiastočar od 2009. rastu i izvoz i uvoz. Izvoz je veći za 1019, a uvoz je skočio za 3267 tona. Argument za veći uvoz puretine, sa 1701 tonu iz 2012. na 3721 tonu u 2013. podatak je o značajnom padu proizvodnje te vrste mesa. Pazinski Puris zatvorio je klaonicu krajem listopada 2012. nakon što je u tom mjesecu obrađeno oko 9000 purećih kljunova dok je nekada na linijama za klanje završavalo i do 50-ak tisuća. Peradarstvo nikada iz državnog proračuna nije dobilo ni kunu potpore, no uspjelo je opstati, investirati i postići konkurentnost koja je otvorila izvoz, a usto u potpunosti zadovoljava domaću potražnju. Premda je uvoz pilećeg mesa lani naspram 2012. godine pao za pet posto, na 13.850 tona i ta je količina na ovom malom tržištu izravan udar na domaće proizvođače, pa su posljedično morali smanjiti proizvodnju. Pileće meso unutar Europske unije u neto prodajnim cijenama bilježi goleme oscilacije, i do 30%. Najniže cijene su u Poljskoj gdje 100 kilograma piletine stoji 146 eura, Njemačkoj 190, u Italiji 220. Iako je hrvatsko peradarstvo konkurentno sa 198 eura trgovački lanci prepuni su uvozne piletine, pa peradari traže da se Vlada ugleda na Njemačku. Institut za ekonomske odnose kancelarki Merkel na početku novog mandata pripremio je strategiju za očuvanje peradarstva kojim se mahom bave obiteljska gospodarstva. U lancu peradarstvu Njemačke radi više od 169 tisuća osoba, godišnje ostvare 8,7 milijardi eura prihoda od čega tri milijarde završe u državnom proračunu. U hrvatskoj industriji vezanoj na stočarstvo više je od 15.000 zaposlenih, u pratećim sektorima radi još najmanje tri puta toliko. Nastavi li se 'eksplozija' uvoza uslijedit će otkazi, državni proračun bit će još tanji. Iz najveće peradarske industrije, varaždinske Koke, upozoravaju: "Uvoz je uglavnom rezultat nelojalne konkurencije koja svoje proizvode ovdje prodaje po cijenama nižim i do 50% u odnosu na cijene na domicilnim tržištima." Prednjači, kažu, uvoz iz Italije i Slovenije, gdje su proizvođači zaštićeni u domaćoj trgovini koja jasno deklarira da ponudu mesa ima isključivo od životinja koje su uzgojene u tim državama. "Time se sprečava hrvatske proizvođače da imaju kontinuiranu ponudu mesa na policama njihovih maloprodajnih trgovina," ističu u Koki koja izvozi u Veliku Britaniju, Austriju, Francusku, ali ne može u Sloveniju i Italiju. Zaštita domaćeg gospodarstva spada u najviše prioritete svih zemalja EU, pa se i hrvatska državna politika treba zalagati za što bolje uvjete plasmana naših autentičnih i kvalitetnih proizvoda i na europskom tržištu, poručuju iz Koke. Hrvatska je suočena s velikom nezaposlenošću, mnogi bi svoje novo radno mjesto mogli pronaći u prehrambenoj industriji. Da se to realizira potrebna je suradnja svih, od poduzetnika preko Vlade do potrošača jer, kupnjom domaćih proizvoda čuvaju se radna mjesta.