21.05.2020.

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa pokazala je važnost čvrstog i otpornog prehrambenog sustava koji funkcionira u svim okolnostima i kojim se za građane može osigurati dovoljna opskrba hranom po pristupačnim cijenama. Također nas je osvijestila o međusobnoj povezanosti našeg zdravlja, ekosustava, lanaca opskrbe, obrazaca potrošnje i ograničenja planeta. Jasno je da moramo učiniti mnogo više kako bismo mi i naš planet ostali zdravi. Aktualna pandemija samo je jedan primjer. Sve češća pojava suša, poplava, šumskih požara i novih štetnih organizama stalno nas podsjeća na to da je naš prehrambeni sustav ugrožen i da mora postati održiviji i otporniji.

Strategijom su postavljeni ambiciozni ciljevi:

  • do 2030. postići smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njih za 50 % i smanjenje upotrebe opasnijih pesticida za 50 %
  • smanjiti gubitke hranjivih tvari za najmanje 50 % i istodobno zaustaviti smanjivanje plodnosti tla. Time će se do 2030. upotreba gnojiva smanjiti za barem 20 %.
  • do 2030. postići smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za upotrebu u stočarstvu i poljoprivredi za 50 %
  • do 2030. postići da se barem 25 % površine poljoprivrednog zemljišta upotrebljava za ekološku proizvodnju.

Konačno, Strategija uključuje i cilj da do 2025. sva ruralna područja dobiju pristup brzom širokopojasnom internetu kako bi se omogućile digitalne inovacije.

 

Na temelju iskustva s provedbom Direktive o održivoj upotrebi pesticida jasno je da se može učiniti više u cilju smanjenja ukupnih rizika i upotrebe pesticida i to promicanjem praksi integrirane zaštite bilja kako bi se osiguralo da se za zaštitu usjeva upotrebljavaju održive, biološke, fizičke i druge nekemijske metode i niskorizični pesticidi. Radi otvaranja puta prema alternativama i održanja prihoda poljoprivrednika, Komisija će poduzeti niz koraka; među ostalim će revidirati Direktivu o održivoj uporabi pesticidapoboljšati odredbe o integriranoj zaštiti bilja i promicati veću upotrebu sigurnih alternativnih načina zaštite usjeva od štetnih organizama i bolesti. Komisija će i olakšati stavljanje na tržište pesticida koji sadržavaju biološke aktivne tvari te će postrožiti procjenu rizika od pesticida za okoliš.

Postojeći pokazatelji pružaju informacije o prodaji pesticida, ali ih i kategoriziraju u pogledu rizika, što nam omogućuje da napredak u ostvarivanju ciljeva mjerimo na godišnjoj osnovi. U okviru razrade tog pristupa Komisija će izraditi daljnje pokazatelje i predložiti izmjene uredbe iz 2009. o statističkim podacima o pesticidima.

 

Države članice poduzet će ambiciozne i dalekosežne mjere radi potpune provedbe postojećih propisa o onečišćenju hranjivim tvarima (N, P) kako bi se izbjeglo curenje hranjivih tvari, koje zagađuju zrak i vode i postaju štetne za zdravlje ljudi i okoliš. Komisija će u suradnji s državama članicama izraditi akcijski plan za integrirano upravljanje hranjivim tvarima u cilju smanjivanja i sprečavanja daljnjeg zagađivanja zbog prekomjerne upotrebe gnojiva i u cilju poticanja recikliranja hranjivih tvari iz raznih vrsta organskog otpada u svrhu upotrebe kao gnojivo. To će pridonijeti ostvarenju cilja „nulte stope onečišćenja” iz EU-ova Zelenog plana.

 

Radi daljnjeg ograničavanja upotrebe odnosno promicanja oprezne i odgovorne upotrebe antimikrobnih sredstava u uzgoju životinja, novim uredbama o veterinarsko-medicinskim proizvodima i hrani za životinje s dodanim lijekovima, čija bi primjena trebala početi 2022., utvrdit će se širok raspon konkretnih mjera. Njihov učinak na terenu smanjit će upotrebu antimikrobnih sredstava u uzgoju životinja. Prodaja antimikrobnih sredstava pratit će se na godišnjoj osnovi.

 

Kako bi se ostvario cilj u pogledu ekološkog uzgoja u EU-u, bitno je osigurati održiv gospodarski razvoj tog sektora i poticati potražnju. Osim mjera u okviru ZPP-a (kao što su programi za ekologiju, ulaganja i savjetodavne usluge) i mjera u okviru Zajedničke ribarstvene politike (ZRP), Komisija će predložiti i akcijski plan za ekološki uzgojTime će se državama članicama pomoći da potaknu ponudu ekoloških proizvoda i potražnju za njima te osigurati povjerenje potrošača putem promotivnih kampanja i zelene javne nabave.

 

Strategijom će se poduprijeti poljoprivrednike, ribare i proizvođače u akvakulturi

Poljoprivrednici, ribari i proizvođači u akvakulturi imaju ključnu ulogu u provedbi Zelenog plana. Strategija ima za cilj nagraditi poljoprivrednike, ribare i druge dionike u lancu opskrbe hranom koji su već prešli na održive prakse, omogućiti taj prijelaz i drugima i stvoriti dodatne mogućnosti za njihovo poslovanje. Očekivanja građana se mijenjaju i potiču znatne promjene na tržištu hrane. U svijetu je europska hrana već standard za sigurnu, hranjivu i visokokvalitetnu hranu koje ima u dovoljnim količinama. Prelazak na održive prakse omogućit će proizvođačima da održivost učine svojim zaštitnim znakom i osiguraju budućnost prehrambenog lanca u EU-u. Prelazak na održivost prilika je za sve dionike prehrambenog lanca da ostvare prednost predvodnika na tržištu. Primjer novog zelenog poslovnog modela je i sekvestracija ugljika u tlu u poljoprivredi i šumarstvu. Poljoprivredne prakse kojima se CO2 uklanja iz atmosfere pridonose cilju klimatske neutralnosti te bi ih trebalo nagrađivati u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) ili putem drugih javnih ili privatnih inicijativa (tržište ugljika).

ZPP će i dalje biti glavni instrument za podupiranje poljoprivrednika u tranziciji prema održivom prehrambenom sustavu. Prijedlog reforme ZPP-a iz 2018. već je usmjeren na održivost i čvrsto povezuje potpore u okviru ZPP-a s propisima koji se odnose na okoliš, klimu i sigurnost hrane.

 

To uključuje ključne instrumente za postizanje ciljeva Zelenog plana. Novi „programi za ekologiju” bit će važan izvor financiranja za poticanje održivih praksi kao što su precizna poljoprivreda, agroekologija (uključujući ekološki uzgoj), stvaranje tzv. obilježja krajolika, sekvestracija ugljika u tlu u poljoprivredi te agrošumarstvo. Države članice i Komisija morat će osigurati da ti programi budu na odgovarajući način uključeni u strateške planove te da se za njih osiguraju odgovarajuća sredstva. Komisija će poduprijeti uvođenje minimalnih namjenskih sredstava za programe za ekologiju. Osim toga Komisija će surađivati sa suzakonodavcima kako bi se osiguralo da se ambicije iz Zelenog plana u potpunosti odražavaju u regulativi o novom ZPP-u.

 

Komisija će svakoj državi članici dati i preporuke u pogledu devet konkretnih ciljeva ZPP-a prije nego što one formalno dostave nacrte strateških planova. Komisija će obratiti posebnu pozornost na to da tim strateškim planovima budu obuhvaćeni ciljevi iz Zelenog plana, Strategije „od polja do stola” i Strategije za bioraznolikost do 2030. Tražit će od država članica da utvrde eksplicitne nacionalne vrijednosti za ciljeve iz tih strategija, u skladu sa svojom specifičnom situacijom i uzimajući u obzir prethodno spomenute preporuke.

Uz znatnu potporu iz sljedećeg Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo namijenjenu održivom uzgoju morskih organizama Komisija predviđa donošenje smjernica EU-a za izradu nacionalnih planova održivog razvoja akvakulture i promicanje odgovarajuće vrste rashoda u okviru tog fonda.

 

Financijska potpora za sektore koji će se morati prilagoditi

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) i Zajednička ribarstvena politika (ZRP) ostaju ključni instrumenti za potporu prelasku na održave prehrambene sustave uz istovremeno osiguravanje pristojnog života za poljoprivrednike, ribare i njihove obitelji.

Istraživanje i inovacije ključni su pokretači ubrzavanja prelaska na održive, zdrave i uključive prehrambene sustave. U okviru programa Obzor Europa Komisija predlaže da se za istraživanja u područjima hrane, biogospodarstva, prirodnih resursa, poljoprivrede, ribarstva, akvakulture, okoliša, upotrebe digitalnih tehnologija i prirodnih rješenja potroši 10 milijardi eura.

S pomoću fonda InvestEU poticat će se ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor tako što će se smanjiti rizici za ulaganja europskih poduzeća i olakšati pristup financiranju za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.

U 2020. s pomoću EU-ova okvira za olakšavanje održivih ulaganja (Taksonomija EU-a) i obnovljene strategije o održivom financiranju mobilizirat će se financijski sektor kako bi odigrao važnu ulogu u tranziciji i investirao održivije, među ostalim u sektore poljoprivrede i proizvodnje hrane. ZPP-om se također mora sve više olakšavati potpora ulaganjima kako bi se poboljšala otpornost i ubrzala zelena i digitalna preobrazba poljoprivrednih gospodarstava.

 

Strategija osigurava sigurnost opskrbe hranom

Održiv prehrambeni sustav mora osiguravati dovoljnu i raznoliku opskrbu hranom koja je sigurna, hranjiva, dostupna po pristupačnim cijenama i proizvedena na održiv način, i to za sve ljude i u svakom trenutku, a posebno u vrijeme krize. Klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti neposredna su i stalna prijetnja za sigurnost opskrbe hranom i izvore prihoda. Komisija će i dalje pomno pratiti sigurnost opskrbe hranom i konkurentnost poljoprivrednika i subjekata u poslovanju s hranom. Povećanjem održivosti proizvođača hrane u konačnici će se povećati i njihova otpornost.

 

Komisija će pojačati koordinaciju zajedničkog europskog odgovora na krize koje utječu na prehrambene sustave kako bi se ublažio njihov socioekonomski učinak u EU-u, osigurala sigurnost hrane i sigurnost opskrbe hranom i ojačalo javno zdravstvo. Na temelju stečenog iskustva Komisija će procijeniti otpornost prehrambenog sustava i izraditi krizni plan za opskrbu hranom i sigurnost opskrbe koji će se primjenjivati u kriznim razdobljima.  Pričuva za krize u poljoprivrednom sektoru bit će modificirana kako bi se se u slučaju krize na poljoprivrednim tržištima od početka mogao iskoristiti njezin puni potencijal. Osim što će se u njemu utvrditi mjere za procjenu i upravljanje rizikom koje se mogu pokrenuti u kriznim situacijama, planom će se uspostaviti mehanizam za odgovor na prehrambene krize koji će koordinirati Komisija, a u njemu će sudjelovati države članice. Plan će se odnositi na niz područja (poljoprivreda, ribarstvo, sigurnost hrane, radna snaga, zdravlje i promet) i primjenjivati ovisno o prirodi krize.

 

Utjecaj stočarske proizvodnje na okoliš i u pogledu poboljšanja dobrobiti životinja

Stočarstvo je sastavni dio europske poljoprivrede i EU-ovih prehrambenih sustava. Da bi se smanjio utjecaj uzgoja životinja na okoliš i klimu, od ključne je važnosti razvoj održive stočarske proizvodnje u EU-u.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) pratit će taj prelazak potporom za inovativna rješenja i održive proizvodne prakse. Poticat će se i održiva potražnja tako što će se osmisliti EU-ov sustav označivanja hrane proizvedene na održiv način i ispitati mogućnost uvođenja označivanja proizvoda s obzirom na poštovanje dobrobiti životinja kako bi se povezali napori u cilju održivosti na poljoprivrednim gospodarstvima s jedne i potražnja potrošača s druge strane. Komisija će podupirati i stavljanje na tržište održivih i inovativnih dodataka hrani za životinje koji pridonose smanjivanju emisija stakleničkih plinova i zagađivanja voda i zraka.

 

Da bi se potrošače potaknulo da se odlučuju za hranu proizvedenu na održiviji način, Komisija će preispitati politiku EU-a u pogledu promicanja poljoprivrednih proizvoda u cilju povećanja doprinosa te politike održivoj proizvodnji i potrošnji i u skladu s promjenama prehrambenih navika. Kad je riječ o mesu, to bi preispitivanje trebalo biti usmjereno na pitanje kako EU može iskoristiti svoj program promicanja poljoprivrednih proizvoda u cilju podupiranja najodrživijih i ugljično učinkovitih metoda stočarske proizvodnje.

Osim toga, u okviru programa Obzor Europa promicat će se istraživanje u cilju povećanja dostupnosti proteina iz alternativnih izvora kao što su biljke, jestivi jednostanični organizmi, hrana iz mora, insekti i zamjene za meso.

 

Dobrobit životinja poboljšava zdravlje životinja i kvalitetu hrane, smanjuje potrebu za lijekovima i može pridonijeti očuvanju bioraznolikosti. Komisija upravo radi na evaluaciji postojećih propisa koji se odnose na dobrobit životinja, među ostalim u pogledu prijevoza i klanja životinja, te će revidirati Unijine propise. Komisija će razmotriti i mogućnosti označivanja proizvoda s obzirom na dobrobit životinja, čime bi se potrošačima dala mogućnost izbora, a istovremeno poljoprivrednicima pružili poticaji za poboljšanje dobrobiti životinja.

 

Strategija „od polja do stola” pridonosi smanjenju pritiska na riblje stokove

Kako bi se s pomoću zajedničke ribarstvene politike (ZRP) postigle održive razine ribljih stokova, Komisija će pojačati napore u područjima u kojima i dalje postoje nedostaci u provedbi (npr. smanjenje odbacivanja ulova); u suradnji sa svim obalnim državama ojačat će se upravljanje ribarstvom u Sredozemnome moru te do 2022. ponovno procijeniti na koji se način ZRP-om nastoji ukloniti rizike uzrokovane klimatskim promjenama. Komisija će osim toga pokrenuti inicijative kako bi se osigurala održivost iskorištavanja hrane iz mora i pristup potrošača izvorima proteina s niskim ugljičnim otiskom. Revidirana EU-ova strategija za akvakulturu imat će za cilj poticanje proizvodnje i potrošnje raznovrsnije morske hrane u EU-u i poticanje još viših standarda zaštite okoliša i dobrobiti životinja. Time će se smanjiti pritisak na riblje stokove i ovisnost o uvoznoj morskoj hrani. EU će također iskoristiti puni potencijal održivih izvora hrane na bazi algi i alternativnih izvora hrane za životinje, za kojima postoji sve veća potražnja.

 

Strategija će potaknuti prerađivače hrane i trgovce prehrambenim proizvodima na malo da ponudu obogate raznovrsnijom i održivije proizvedenom hranom

Prerađivači hrane i maloprodaja utječu na to za koju se hranu potrošači odlučuju. Njihova veličina i koncentracija daju im znatnu moć, na temelju koje proizvodnju i potrošnju hrane mogu usmjeriti na pravi put. Strategijom će se, s pomoću zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa, nastojati usmjeriti prehrambeni sektor prema praksama koje zdrav i održiv odabir čine lakim za potrošača. Dobrovoljno preuzimanje obveza potaknut će se s pomoću EU-ova kodeksa postupanja za odgovorne poslovne i marketinške prakse.

 

Komisija podupire potrošače u izboru zdrave i održive prehrane

I potrošači mogu utjecati na vrstu hrane koja se proizvodi (i kako) te na to odakle dolazi. Građani žele zdravu hranu sa zdravog planeta i zaslužuju jasne informacije na temelju kojih će moći donositi odluke pri odabiru hrane. U cilju poticanja prehrambenog sektora da nudi zdrave i održive prehrambene proizvode, Komisija će predložiti obvezno navođenje informacija o hranjivoj vrijednosti na prednjoj strani ambalaže i pokrenuti inicijative za poticanje reformulacije proizvoda, među ostalim utvrđivanjem prehrambenih profila kako bi se ograničilo promicanje (s pomoću prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji) hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli. Razmotrit će predlaganje proširenja obveznog navođenja podrijetla ili izvora na određene proizvode, u potpunosti uzimajući u obzir učinke na jedinstveno tržište.

 

Preispitat će i mogućnost usklađivanja neobaveznih tvrdnji o ekološkoj prihvatljivosti i izraditi okvir za označivanje hrane proizvedene na održiv način koji će obuhvaćati nutritivne, klimatske, okolišne i socijalne aspekte. Kako bi se poboljšala dostupnost i cijena održive hrane te u školama i javnim ustanovama promicala zdrava i održiva prehrana (uključujući ekološke proizvode), Komisija će odrediti najbolje modalitete za utvrđivanje minimalnih obveznih kriterija za nabavu hrane proizvedene na održiv način.

Paralelno s tim, EU će pojačati borbu protiv prijevara povezanih s hranom kako bi se postigli jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za sve dionike i ojačale ovlasti nadzornih i provedbenih tijela.

 

Strategijom se osigurava poduzimanje mjera protiv rasipanja hrane

Komisija će nastojati pojačati djelovanje u cijelom EU-u, mobiliziranjem država članica, subjekata u poslovanju s hranom i civilnog društva, poglavito kroz rad Platforme EU-a o gubitku i rasipanju hrane i potičući sve dionike na primjenu njezinih preporuka za djelovanje. Komisija je odlučna do 2030. ostvariti UN-ov cilj održivog razvoja smanjenja rasipanje hrane na razini potrošača i maloprodaje na polovinu te će do 2023. predložiti pravno obvezujuće ciljeve za smanjenje rasipanja hrane u cijelom EU-u. Ti će ciljevi biti utvrđeni u odnosu na polazne vrijednosti nakon prvog praćenja razina rasipanja hrane u EU-u mjerenih prema zajedničkoj metodologiji EU-a. Komisija će razmotriti daljnje mogućnosti za uključivanje mjera za sprečavanja gubitaka i rasipanja hrane u sve relevantne politike EU-a i poduzeti mjere za povećanje fonda podataka na kojima će se temeljiti intervencije u cilju prevencije rasipanja hrane.

 

Strategijom se promiče globalni prelazak na održive prehrambene sustave

EU ulaže odlučne napore kako bi bio uzor drugima u prelasku na održive prehrambene sustave, ne samo unutar svojih granica nego i izvan njih. Kroz bilateralnu i multilateralnu međunarodnu suradnju EU nastoji promicati održivije poljoprivredne i ribarstvene prakse, smanjenje krčenja šuma, povećanje bioraznolikost te poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom i rezultata ishrane za siromašne. Komisija će te prioritete po načelu „od polja do stola” ugraditi u smjernice za izradu programa suradnje s trećim zemljama u razdoblju 2021. – 2027. Bilateralni trgovinski sporazumi EU-a također omogućavaju poticanje trećih zemalja da uz standarde u pogledu sigurnosti hrane uvode i ekološke standarde EU-a. Mnogi bilateralni sporazumi već uključuju poglavlja o trgovini i održivom razvoju te o trgovini i okolišu. Neki sadržavaju klauzule koje se odnose na područja kao što su dobrobit životinja u trenutku klanja ili upotreba antimikrobnih sredstava. Komisija će nastojati izgraditi zelene saveze u cilju održivih prehrambenih sustava kako bi se odgovorilo na posebne izazove u različitim dijelovima svijeta te će slijediti ambiciozne ciljeve UN-ova sastanka na vrhu o prehrambenim sustavima koji će se održati 2021. Konačno, Komisija će predložiti uspostavu zakonodavnog okvira za održive prehrambene sustave u kombinaciji s inicijativama u pogledu označivanja i drugim inicijativama. To bi moglo pridonijeti podizanju standardâ u pogledu održivosti kako bi postali norma za sve proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a.

vrh stranice