22.09.2022.
Na sjednici Izvršnog odbora HUP-a Podružnice Dalmacija održanoj 21. rujna, raspravljalo se o više značajnih tema, a možemo spomenuti najvažnije: Vladin paket pomoći za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, aktualnosti u HUP-u, aktivnosti radnih skupina HUP-a te Nacrt Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji je nedavno pristigao i koji je izazvao najviše negativnih reakcija.
Raspravljajući o paketu mjera, osvrnuli su se na mjeru poreznog rasterećenja rada koja nije olakšica poslodavcima, nego se od poslodavaca očekuje da radnicima isplate povećane neoporezive iznose. Izrazili su žaljenje što je očito da neće biti prave porezne reforme i što je vrijedni rad HUP-ove radne skupine za poreznu reformu bačen u vjetar.
Kao posebno upitna, izdvojena je donesena odluka o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda poput šećera, brašna i svinjskog mesa. Ona je po svojoj prirodi antitržišna i štetna za gospodarstvo, a pogotovo prehrambenu industriju. Potencijalno može imati dugoročne, nesagledive posljedice, a može dovesti do nestašica tih proizvoda, jer se ionako malobrojnim proizvođačima dugoročno neće isplatiti proizvodnja, a trgovci su prisiljeni prodavati proizvode ispod nabavne cijene. Kao primjer je navedena proizvodnja svinjskog mesa koja zadovoljava samo 55% potreba našeg tržišta, a možemo očekivati i daljnje smanjenje proizvodnje.
Osvrćući se na mjeru poticanja zelene tranzicije i prijelaz na energetski učinkovito gospodarstvo, istaknuto je nepostojanje strategije države prema gospodarstvu koja se očituje i kroz sporost administracije (dugotrajna procedura izdavanja dozvola, pogotovo za solarne panele, čekanje objava na natječaje i sl.) Poduzetnici nemaju vremena čekati. Dalmacija ima velike potencijale upravo za izgradnju solarnih panela, pa bi trebalo pojednostaviti sve administrativne procedure i ubrzano rješavati poboljšanje HEP-ove infrastrukture i mreže.
Posebno burnu raspravu izazvao je Nacrt Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji je članovima HUP-a upravo dostavljen na očitovanje. Prisutni članovi su iskazali protivljenje fiskalizaciji evidencije radnog vremena, što je dodatan i nepotreban trošak malim poduzetnicima. Također je primjećeno kako se u cijelom tekstu ovog nacrta prijedloga zakona spominju poslodavci, bez navođenja kako će se kazniti druga fizička osoba koja angažira radnika, čime se ne rješava problem rada na crno. Problem predstavlja nelojalna konkurencija, odnosno „rad na crno“, a ne poduzetnici i njihovi radnici koji rade prekovremeno. Ovakav prijedlog zakona se dešava u situaciji kad postoji manjak radnika na tržištu rada i kada svi koji žele raditi mogu pronaći posao. Sprečavanje neprijavljenog rada se ovim prijedlogom zakona ne rješava. „Kroz dostavljeni nacrt prijedloga zakona, na mala vrata nam dolazi „fiskalizacija evidencije radnog vremena“ čemu se snažno protivimo.“- zaključak je Izvršnog odbora vezan za ovu točku dnevnog reda.