Rasprave o mirovinskom sustavu moraju biti odgovorne, a ne populističke

Temeljni problem mirovinskog sustava leži u činjenici da je svega 20% naših umirovljenika steklo mirovinu pravom punog radnog staža ili starosne dobi. To znači da je samo 20% umirovljenika uplaćivalo puni iznos mirovinskih doprinosa iz svojih plaća za starosnu mirovinu. Podatak da je prosjek radnog vijeka u Hrvatskoj malo veći od 30 godina, dok je istodobno, primjerice u Njemačkoj on preko 35 godina, je ono što je zabrinjavajuće jer to znači da su svi sadašnji umirovljenici uplatili za jednu četvrtinu manje nego što su trebali u svoju buduću mirovinsku štednju. Na današnje uplate u mirovinski fond koji iznosi oko 19 milijardi kuna, to je oko 5 milijardi kuna manje nego što je trebalo biti uplaćeno.  Stoga je pravo pitanje kako stvoriti pretpostavke da što više ljudi ide u mirovinu s punim radnim stažom.

Pitanje starosnih godina odlaska u mirovinu svakako treba povezati s uvjetima rada jer niti jedan poslodavac neće dozvoliti osobi od 65 ili 67 godina raditi težak fizički ili rizičan posao kojega ona ionako ne može obaviti. Radnicima koji više nisu u stanju raditi treba osigurati ponosni odlazak u mirovinu bez penalizacije. Istodobno, činjenica je da je sa sadašnjom dobnom granicom za umirovljenje od 65 godina mirovinski sustav suočen s problemima. 

Oko potrebe jačanja i povećavanja uplata u drugi stup kao i snažnijeg poticanja štednje u trećem stupu ne smije biti nikakve dileme.

Još jedan značajan problem prvog mirovinskog stupa čine mirovine stečene po posebnim uvjetima. HUP smatra da se takve mirovine treba izuzeti iz prvog mirovinskog stupa te ih izdvojiti u poseban fond koji se financira iz državnog proračuna. Time ćemo dobiti jasnu sliku koliko uplaćujemo i isplaćujemo za mirovine stečene radom, te ćemo znati koliki je stvarni manjak za isplatu mirovina, ali i osigurati transparentnost mirovinskoga sustava. 

Uza sve navedeno kad se govori o budućim mirovinama ključno je osigurati uvjete koji će gospodarstvu omogućiti održivo i na produktivnosti utemeljeno povećanje plaća, a time i povećanje uplata u mirovinski sustav. Stoga HUP i ovom prilikom poziva Vladu da maksimalno ubrza sve reforme kojima će se smanjiti trošak i općenito poboljšati uvjeti poslovanja u Hrvatskoj. Svako troškovno rasterećenje poslovanja ići će u povećanje plaća ili u projekte koji će osigurati novo zapošljavanje i to na novim radnim mjestima veće dodane vrijednosti i većih plaća. Hrvatski poslodavci su u zadnje tri godine u praksi pokazali da svaka ušteda i smanjivanje poreza i nameta zaista ide u korist radnika. 

Radi svega ranije rečenog smatramo da eventualni referendum treba li raditi do 67 godine kojeg zagovaraju sindikati ne može doprinijeti nalaženju odgovora na probleme mirovinskog sustava. Rješenje za dugoročno održiv mirovinski sustav i više mirovine leži u potpuno drugim pitanjima i drugačijim raspravama. HUP zato sve aktere poziva na vođenje socijalnog dijaloga, konstruktivnu i argumentiranu raspravu kako bismo došli do rješenja koja će zaista biti u interesu radnika, sadašnjih, ali i budućih umirovljenika i hrvatskog društva.