09.06.2021.
Nacrt proračuna za 2022., dopunjen instrumentom
NextGenerationEU, usmjerava sredstva prema područjima u kojima će biti
najkorisnija, ovisno o tome što je najpotrebnije za oporavak u državama
članicama EU-a i među našim partnerima u svijetu.
Financijska sredstva pridonijet će ponovnoj izgradnji i
modernizaciji naše Unije poticanjem zelene i digitalne tranzicije, otvaranjem
radnih mjesta i jačanjem uloge Europe u svijetu.
U proračunu su uzeti u obzir politički prioriteti Unije, koji su
važni za održivi oporavak. S tim u vidu Komisija predlaže sljedeći raspored
sredstava (u obliku proračunskih obveza):
- 118,4
milijarde eura u bespovratnim sredstvima iz instrumenta NextGenerationEU u
okviru Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi se
ublažile gospodarske i društvene posljedice pandemije koronavirusa, a
gospodarstva i društva Unije učinila održivijima, otpornijima i
spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija
- 53,0
milijardi eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i
972 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu
kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se
ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva
te osigurala dostatna sredstva za upravljanje krizama; Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) mogao bi iz instrumenta
NextGenerationEU dobiti dodatnih 5,7 milijardi eura
- 36,5
milijardi eura za regionalni razvoj i koheziju, uz dodatnih
10,8 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU u okviru programa
REACT-EU za potporu odgovoru na krizu i oporavku od krize
- 14,8
milijardi eura za potporu našim partnerima i interesima u svijetu,
od čega 12,5 milijardi eura u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i
međunarodnu suradnju – Globalna Europa i 1,6 milijardi eura za humanitarnu
pomoć
- 13,1
milijarda eura za istraživanje i inovacije, od čega 12,2
milijarde eura za Obzor Europa, glavni istraživački program Unije; taj bi
program mogao dobiti dodatnih 1,8 milijardi eura iz instrumenta
NextGenerationEU
- 5,5
milijardi eura za europska strateška ulaganja, od čega 1,2
milijarde eura programu InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i
inovacije, usporedna zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i
strateške tehnologije), 2,8 milijardi eura Instrumentu za povezivanje
Europe za poboljšanje prekogranične infrastrukture i 1,2 milijarde eura
programu Digitalna Europa za oblikovanje digitalne budućnosti Unije;
program InvestEU mogao dobiti dodatnih 1,8 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU
- 4,7
milijardi eura za građane, socijalnu koheziju i vrijednosti,
od čega 3,4 milijarde eura programu Erasmus+ za stvaranje prilika za
obrazovanje i mobilnost građana, 401 milijun eura za potporu umjetnicima i
stvarateljima iz cijele Europe te 250 milijuna eura za promicanje pravde,
prava i vrijednosti
- 2,1
milijarda eura za svemir, najvećim dijelom za Europski
svemirski program, koji će objediniti djelovanje Unije u tom strateškom
području
- 1,9
milijardi eura za okoliš i klimatsku politiku, od čega 708 milijuna eura
programu LIFE za potporu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na
njih te 1,2 milijarde eura Fondu za pravednu tranziciju kako bi zelena
tranzicija donijela koristi svima; Fond za pravednu tranziciju mogao bi
dobiti dodatne 4,3 milijarde eura iz instrumenta NextGenerationEU
- 1,9
milijardi eura za zaštitu europskih granica, od čega 780
milijuna Fondu za integrirano upravljanje granicama i 758 milijuna eura
Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)
- 1,9
milijardi eura za potporu zemljama kandidatkinjama i potencijalnim
kandidatkinjama u ispunjavanju zahtjeva u okviru procesa
pristupanja Uniji, uglavnom putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA
III)
- 1,3
milijarde eura za potrošnju povezanu s migracijama, od čega
1,1 milijarda eura za potporu migrantima i tražiteljima azila u skladu s
našim vrijednostima i prioritetima
- 1,2
milijarde eura za rješavanje pitanja povezanih s obranom i zajedničkom
sigurnošću, od čega 950 milijuna eura za potporu razvoju kapaciteta i
istraživanju u okviru Europskog fonda za obranu te 232 milijuna eura za
potporu vojnoj mobilnosti
- 905
milijuna eura za osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta,
od čega 584 milijuna eura programu jedinstvenog tržišta te gotovo 200
milijuna eura za rad na suzbijanju prijevara, oporezivanju i carini
- 789
milijuna eura za program EU za zdravlje kako bi se pružio sveobuhvatan
odgovor na zdravstvene potrebe građana te 95 milijuna eura za
Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) kako bi se omogućilo brzo
pružanje operativne pomoći u slučaju krize; taj bi mehanizam mogao dobiti
dodatnih 680 milijuna eura iz instrumenta NextGenerationEU
- 600
milijuna eura za sigurnost, od čega 227 milijuna eura za Fond
za unutarnju sigurnost, koji će raditi na suzbijanju terorizma, radikalizacije,
organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta.
Nacrt proračuna za 2022. dio je dugoročnog proračuna Unije
donesenog krajem 2020. koji ima za cilj pretvoriti njezine prioritete u konkretne
godišnje rezultate. Zbog toga će znatan dio sredstava biti namijenjen borbi
protiv klimatskih promjena, u skladu s ciljem da se na taj prioritet politike
potroši 30 % dugoročnog proračuna i instrumenta za oporavak NextGenerationEU.
Kontekst
Nacrtom proračuna EU-a za 2022. obuhvaćeni su rashodi u okviru
instrumenta NextGenerationEU, koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala, i
rashodi obuhvaćeni odobrenim sredstvima u okviru gornjih granica dugoročnog
proračuna, koji se financiraju iz vlastitih sredstava. Za potonje se rashode za
svaki program u nacrtu proračuna predlažu dva iznosa: obveze i plaćanja. Obveze
se odnose na financijska sredstva koja se mogu ugovoriti u određenoj godini, a
plaćanja na stvarno isplaćena novčana sredstva. Predloženi proračun EU-a
za 2022. iznosi 167,8 milijardi eura za preuzete obveze i
169,4 milijarde eura za plaćanja. Svi iznosi izraženi su u sadašnjim
cijenama.
Stvarna plaćanja u okviru instrumenta NextGenerationEU i
potrebna financijska sredstva za koja će Europska komisija tražiti tržišno
financiranje mogu biti i manja, a odredit će se na temelju preciznih procjena
koje se s vremenom mijenjaju. Komisija će i dalje objavljivati šestomjesečne
planove financiranja radi informiranja javnosti o planiranom opsegu izdavanja u
nadolazećim mjesecima.
Instrument NextGenerationEU raspolaže proračunom od 807
milijardi eura u sadašnjim cijenama, a pridonijet će otklanjanju
neposredne gospodarske i društvene štete prouzročene pandemijom koronavirusa te
pripremanju EU-a za budućnost. Pomoći će nakon pandemije bolesti COVID-19
izgraditi zeleniju, digitalniju i otporniju Europu koja će biti bolje
prilagođena trenutačnim i budućim izazovima. Okosnica instrumenta
NextGenerationEU jest Mehanizam za oporavak i otpornost, namijenjen pružanju
bespovratnih sredstava i zajmova za potporu reformama i ulaganjima u državama
članicama Unije. Ugovori/obveze u okviru instrumenta NextGenerationEU mogu se
sklapati do kraja 2023., a plaćanja povezana s tim zaduživanjem obavljat će se
do kraja 2026.
Nakon što su sve države članice EU-a odobrile Odluku o vlastitim
sredstvima, Komisija može započeti prikupljanje sredstava za financiranje
oporavka u okviru instrumenta NextGenerationEU.
Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:
Pitanja
i odgovori: nacrt godišnjeg proračuna za 2022.
Dokumenti
Dugoročni
proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i NextGenerationEU