20.09.2022.
Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca istaknula
je: „U Hrvatskoj je problem posebno izražen zbog negativnog demografskog
trenda i iseljavanja radne snage,
posebno mladih. Puno smo podataka i analiza o tim problemima slušali, ali
samo jedan broj koji kristalno ocrtava veličinu problema: u proteklih 8 godina
populacija naših srednjoškolca umanjena je za 19,5 posto. Uz to, poslovi
se zbog ubrzane digitalizacije i automatizacije mijenjaju velikom brzinom pa se
novom tržištu rada moramo brzo prilagođavati. Za te velike promjene
trebamo bolje i relevantnije obrazovanje, a važno je i da povezivanje tržišta rada i sustava obrazovanja bude što
intenzivnije. Probleme s radnom snagom dodatno nam otežava i trenutna
situacija krize i galopirajuće
inflacije. Iako zadnje dvije i pol godine stalno rješavamo neke goruće
probleme – od pandemije do trenutnog problema dramatičnog rasta cijene
energenata – ne smijemo stati s rješavanjem strukturnih problema našeg
gospodarstva. To je jedini način da u Hrvatskoj stasa veći broj uspješnih
kompanija, koje će otvarati radna mjesta, s poslovima koji su globalno
konkurentni, što je jedino moguće uz smanjenje poreznog opterećenje rada.“
Današnja je konferencija i naša suradnja s ministrom
Piletićem i njegovim resorom kao i s predstavnicima lokane uprave dobar je
način da prodiskutiramo probleme i dogovorimo korake i kako ih rješavati.
Unatoč
izvanrednim okolnostima koje su obilježile svjetsko i europsko gospodarstvo
posljednje skoro tri godine, možemo sa sigurnošću ustvrditi kako hrvatsko
tržište rada napreduje i doprinosi gospodarskom rastu i razvoju. Uz dosadašnje
mjere prisutne na tržištu rada poput mjera aktivne politike zapošljavanja za
što je od 2016. uloženo više od 6,7 milijardi kuna u koje je uključeno gotovo
200 tisuća osoba do poticanja otvaranja novih radnih mjesta u zelenoj i
digitalnoj industriji, Vlada će nastaviti jačati hrvatsko tržište rada u
europskom i svjetskom kontekstu, s naglaskom na stvaranje održivih i
kvalitetnih radnih mjesta, jačanje zdravog poduzetništva i ulaganje u stjecanje
dodatnih vještine radnika. Također, Vlada je u narednom razdoblju iz Europskog
socijalnog fonda plus osigurala više od šest milijardi kuna za mjere aktivne
politike zapošljavanja, obrazovanja i zapošljavanja mladih“, naglasio je
ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin
Piletić.
Labinski
gradonačelnik Valter Glavičić izrazio je zadovoljstvo što se ova
konferencija održava baš u Labinu, gradu koji je nadaleko prepoznat kao grad
koji ima uz turizam razvijenu i industriju te istaknuo kako se u turizmu i u
proizvodnji osjeća nedostatak radne snage, posebice kvalitetne.
„Godinama je bio problem otvaranja radnih
mjesta, a nismo raspravljali o nedostatku radne snage pa smo zapostavili temu.
Moramo sada svi zajedno postaviti dijagnozu i svi skupa to priznati te u
suradnji sa županijama i državom potaknuti obrazovni sustav da se prilagodi
sadašnjem vremenu, prati trendove te obrazuje kadrove za potrebe tržišta i
gospodarstva. Tu komunikaciju između svih, poslodavaca, obrazovnog sustava i
roditelja moramo podići na višu razinu i utvrditi potrebe gospodarstva. Taj
problem nećemo riješiti preko noći. Ove godine imali smo velike migracije i
imali dosta radne snage u turizmu izvan Hrvatske, to je bilo kratkoročno
rješenje ali moramo planirati dugoročno“, rekao je Glavičić.
Uz
to, Glavičić je posebno istaknuo i projekt Karijernog usmjeravanja mladih koje
je Grad Labin proveo u suradnji sa školama i poslodavcima kao primjer dobre
prakse prilikom odabira daljnjeg školovanja mladih ljudi i odabira obrazovanja
temeljenog na potrebama tržišta rada kao i projekta dualnog modela
stipendiranja koje Labin provodi u suradnji s poslodavcima, te su to istaknute
kao konkretne mjere koje čine razliku prilikom usmjeravanja mladih ljudi za
budućnost.
„Povezivanje obrazovanja i tržišta rada i
uključivanje svih dionika u kreiranje
obrazovnih programa jedan je od ključnih mjera na kojoj je potrebno
kontinuirano raditi. Stalno ulaganje u obrazovanje najvažniji je segment rada
Istarske županije.. Bez kvalitetnog obrazovanja nema ni gospodarskog razvoja“,
istaknuo je Tulio Demetlika, istarski dožupan.
Pregled
Mjera aktivne politike zapošljavanja i vaučere za obrazovanje zaposlenih i
nezaposlenih osoba (NPOO), prezentirao je Ivan Vidiš, državni tajnik. „U
nadolazećem razdoblju potrebno će biti izgrađivati vještine koje će omogućiti
suočavanje s brzim tehnološkim, društvenim i ekonomskim promjenama koje dolaze.
Produktivnost i kvaliteta radne snage, isto kao i njezina sposobnost prilagodbe
brzim promjenama, ključne su odrednice konkurentnosti i investicijske
privlačnosti hrvatskog gospodarstva. Kvaliteta formalnog obrazovnog procesa,
ali i spremnost na cjeloživotno učenje, presudni su preduvjeti za snažni
gospodarski rast. Upravo u cilju većeg sudjelovanja nezaposlenih i zaposlenih
osoba u cjeloživotnom obrazovanju s naglaskom na stjecanje zelenih i
digitalnih vještina kao i osiguranje kvalitetne radne snage poslodavcima u
okviru Nacionalnog plana otpornost i oporavka uspostavljen je sustav vaučera.
Od početka provedbe u travnju pa do danas zaprimljeno je četiri tisuće i odobreno
više od tri tisuće zahtjeva za vaučerima te je interes, kako raste i broj
različitih obrazovnih programa sve veći, a do 2026. godine u programe
obrazovanja odraslih planirano je utrošiti iznos od 300 milijuna kuna“,
istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji
i socijalne politike Ivan Vidiš.
U
okviru panela hrvatski su poslodavci i poduzetnici istaknuli značaj suradnje
države i privatnog sektora u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanje
te potrebu kontinuiranog dijaloga u cilju daljnjeg jačanja suradnje.
Sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava,
obitelji i socijalne politike, Ivan Vidiš, Valter Glavičić, gradonačelnik Grada Labina, Gordana
Nikolić, predsjednica HUP-Udruga poslodavaca u obrazovanju , Kristian
Krpan, član Izvršnog odbora HUP-a,Mislav Balković, član Izvršnog odbora HUP-a i Aleksandar Raić, potpredsjednik
za transformaciju i ljudske resurse iz Infobipa.
Zaključak
svih dionika panela je da ulaganje u obrazovanju nema alternativu. Kako bismo
odgovorili potrebama tržišta rada i smanjili utjecaj negativnih demografskih
trendova obrazovanje moramo učiniti
relevantnijim, a Hrvatsku atraktivnijom za strane studente i visoko
kvalificiranu radnu snagu.