07.06.2021.
Smjernice fiskalne politike i nastavak primjene opće klauzule o
odstupanju
Zahvaljujući aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o
stabilnosti i rastu u ožujku 2020. države članice mogle su brzo reagirati i
donijeti hitne mjere za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize.
U Komunikaciji
o fiskalnoj politici od 3. ožujka 2021. pojašnjeno je da se
odluka o deaktivaciji opće klauzule o odstupanju treba donijeti na temelju
ukupne ocjene stanja gospodarstva utemeljene na kvantitativnim kriterijima te
da bi glavni kvantitativni kriterij trebala biti razina gospodarske aktivnosti
u EU-u u usporedbi s razinama prije krize. U skladu s Komisijinom
proljetnom gospodarskom prognozom 2021. opća klauzula o odstupanju
nastavit će se primjenjivati u 2022., a njezina se deaktivacija očekuje od
2023.
Fiskalna politika u 2021. i 2022. treba ostati poticajna. Države
članice trebale bi izbjeći prerano ukidanje potpore te u cijelosti iskoristiti
sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Provedbom ulaganja i reformi u
okviru Mehanizma za oporavak i otpornost poduprijet će se gospodarski oporavak,
potaknuti potencijalni rast i zapošljavanje te doprinijeti smanjenju
neravnoteža i poboljšanju javnih financija. Tijekom 2022. trebala bi započeti
sve veća diferencijacija nacionalnih fiskalnih politika, a države članice
trebale bi zadržati ulaganja za potporu oporavku. Kada uvjeti to dopuste,
države članice trebale bi provoditi politike usmjerene na osiguravanje fiskalne
održivosti u srednjoročnom razdoblju.
Izvješće iz članka 126. stavka 3. o ispunjavanju
kriterija deficita i duga iz Ugovora
Komisija je donijela izvješće
u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) za
sve države članice osim Rumunjske, na koju se već primjenjuje korektivni dio
Pakta. Svrha je izvješća ocijeniti usklađenost država članica s kriterijima
deficita i duga iz Ugovora. Analiza upućuje na to da kriterij deficita
ispunjavaju Bugarska, Danska i Švedska, dok ga ostale države članice ne
ispunjavaju. Kriterij duga ne ispunjava 13 država članica (Belgija, Njemačka,
Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Mađarska, Austrija,
Portugal, Slovenija i Finska).
Komisija smatra da u ovoj fazi ne bi trebalo donositi odluku o
pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita za države članice. Za
Rumunjsku preporučuje ažuriranje fiskalnog plana prilagodbe s ciljem
ispravljanja prekomjernog deficita u 2024.
Uklanjanje makroekonomskih neravnoteža
Komisija je utvrdila makroekonomske slabosti povezane s
neravnotežama i prekomjernim neravnotežama za 12 država članica koje su
odabrane za detaljna preispitivanja u Izvješću o mehanizmu upozoravanja za
2021. Tri države članice i dalje bilježe prekomjerne neravnoteže (Cipar, Grčka
i Italija), a devet država članica neravnoteže (Hrvatska, Francuska, Njemačka,
Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska).
Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru Mehanizma
za oporavak i otpornost pomoći u suočavanju s izazovima utvrđenima u prethodnim
ciklusima semestra i imati važnu ulogu u uklanjanju postojećih makroekonomskih
neravnoteža.
Izvješće o pojačanom nadzoru i izvješća o nadzoru nakon provedbe
programa
Komisija je donijela deseto izvješće
o pojačanom nadzoru za Grčku. U izvješću se zaključuje da je Grčka poduzela
potrebne mjere kako bi ispunila svoje posebne obveze unatoč nepovoljnim
okolnostima prouzročenima pandemijom bolesti COVID-19.
Komisija je donijela i izvješća o nadzoru nakon provedbe
programa za Irsku, Španjolsku, Cipar i Portugal.
U izvješćima se zaključuje da je sposobnost otplate duga svih predmetnih država
članica zadovoljavajuća.
Smjernice za zapošljavanje
Smjernicama za zapošljavanje utvrđuju se zajednički prioriteti
nacionalnih politika zapošljavanja kako bi one bile što uključivije i
pravednije. Nakon njihova donošenja u listopadu 2020. smjernice su ažurirane
kako bi se u njih uključila dimenzija okolišne održivosti i digitalna
dimenzija, uzimajući u obzir Komunikaciju o jakoj socijalnoj Europi za pravednu
tranziciju i UN-ove ciljeve održivog razvoja. U njima se uzimaju u obzir i
posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 te se pružaju posebne smjernice za
ublažavanje učinka krize na zaposlenost i njezinih socijalnih posljedica.
S obzirom na to da su postojeće smjernice za zapošljavanje i
dalje aktualne, Komisija predlaže da se one prenesu u 2021. te naglašava ulogu
novih glavnih ciljeva EU-a utvrđenih akcijskim planom europskog stupa
socijalnih prava i smjernice politike određene na socijalnom samitu u Portu.
Daljnji koraci
Komisija poziva Euroskupinu i Vijeće na raspravu o paketu i
prihvaćanje preporuka koje su danas predstavljene. Komisija očekuje
konstruktivan dijalog s Europskim parlamentom o sadržaju paketa i svakom
sljedećem koraku ciklusa europskog semestra.
Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:
Proljetni
paket Europskog semestra 2021.: pitanja i odgovori
Proljetni
paket Europskog semestra 2021. – dokumenti
Komunikacija
o preporukama Komisije
Preporuke
Komisije
Izvješće
u skladu s člankom 126. stavkom 3.
Smjernica
za zapošljavanje 2021.
Deseto
izvješće o pojačanom nadzoru za Grčku
Izvješće
o nadzoru nakon provedbe programa za Cipar
Izvješće
o nadzoru nakon provedbe programa za Irsku
Izvješće
o nadzoru nakon provedbe programa za Španjolsku
Izvješće
o nadzoru nakon provedbe programa za Portugal
Europski
semestar
Europski
semestar 2021. – izvanredni ciklus
Komunikacija
o odgovoru fiskalne politike
Proljetna
gospodarska prognoza 2021.
Pakt
o stabilnosti i rastu
Postupak
u slučaju makroekonomskih neravnoteža