Proljetna gospodarska prognoza 2021.- očekuje se rast!

Gospodarstvo raste usporedo s povećanjem procijepljenosti i popuštanjem mjera ograničavanja širenja zaraze

Pandemija koronavirusa europskom gospodarstvu zadala je nezapamćen udarac. U 2020. gospodarstvo EU-a smanjilo se za 6,1 %, a gospodarstvo europodručja za 6,6 %. Iako su se poduzeća i potrošači uglavnom prilagodili kako bi se bolje nosili s mjerama ograničavanja širenja zaraze, neki sektori, kao što su turizam i osobne usluge, i dalje trpe posljedice.
Oporavak europskog gospodarstva započet prošlog ljeta stagnirao je u četvrtom tromjesečju 2020. i prvom tromjesečju 2021. zbog uvođenja novih javnozdravstvenih mjera za ograničavanje porasta broja novih slučajeva bolesti COVID-19. Međutim, s rastom stopa procijepljenosti i ublažavanjem mjera očekuje se snažan gospodarski oporavak u EU-u i europodručju. Taj rast potaknut će privatna potrošnja, ulaganja i rastuća potražnja za europskim izvozom uslijed oporavka globalnog gospodarstva.
Javna ulaganja, izražena kao udio u BDP-u, trebala bi u 2022. dosegnuti najviše razine u više od deset godina zahvaljujući potpori iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), koji je okosnica instrumenta NextGenerationEU.

Blago poboljšanje na tržištu rada

Nakon početnog učinka pandemije uvjeti na tržištu rada polako se poboljšavaju. Zaposlenost je porasla u drugoj polovini 2020. te su stope nezaposlenosti u većini država članica nešto niže u odnosu na prethodne vrhunce.
Programi javne potpore, uključujući one koje EU podupire u okviru instrumenta SURE, spriječili su dramatičan rast stopa nezaposlenosti. Ipak, bit će potrebno određeno vrijeme za puni oporavak tržišta rada jer ima prostora za povećanje broja radnih sati prije nego što poduzeća budu imala potrebu za novim radnicima.
Predviđa se da će u 2021. stopa nezaposlenosti u EU-u iznositi 7,6 % (8,4 % u europodručju), dok će se u 2022. smanjiti na 7 % (7,8 % u europodručju). Te stope i dalje su više nego prije krize.

Inflacija

Inflacija je početkom ove godine naglo porasla zbog rasta cijena energenata i niza privremenih, tehničkih čimbenika, kao što je godišnja prilagodba pondera za robu i usluge u potrošačkoj košarici koji se koriste za izračun inflacije. Na to je primjetno utjecalo i ukidanje smanjenje PDV-a te uvođenje poreza na ugljik u Njemačkoj.
Inflacija će tijekom ove godine znatno varirati jer će pretpostavljene cijene energenata i promjene stopa PDV-a uzrokovati bitne fluktuacije cijena u odnosu na isto razdobljem prošle godine. 

 Predviđa se da će inflacija u EU-u iznositi 1,9 % u 2021. (1,7 % u europodručju) i 1,5 % u 2022. (1,3 % u europodručju).*

Javni dug dosegnut će najvišu razinu 2021.

Javna potpora kućanstvima i poduzećima odigrala je ključnu ulogu u ublažavanju posljedica pandemije na gospodarstvo, ali i dovela do rasta javnog duga u državama članicama.
Očekuje se da će ukupni deficit opće države ove godine porasti za oko pola postotnog boda na 7,5 % BDP-a u EU-u te za oko tri četvrtine postotnog boda na 8 % BDP-a u europodručju. Prema tim predviđanjima, u 2021. sve će države članice, osim Danske i Luksemburga, imati deficit veći od 3 % BDP-a.
S druge strane, ukupni proračunski deficit trebao bi se do 2022. prepoloviti na nešto manje od 4 % u EU-u i u europodručju, a broj država članica s deficitom većim od 3 % BDP-a znatno smanjiti.
Predviđa se da će udio javnog duga u BDP-u u EU-u ove godine dosegnuti vrhunac od 94 %, s neznatnim padom u 2022. na 93 %. Europodručje bi trebalo slijediti isti trend, uz rast udjela duga u BDP-u na 102 % ove godine i blago smanjenje na 101 % u 2022.

Rizici za ekonomske izglede sada su uglavnom uravnoteženi, ali i dalje visoki

Rizici za ekonomske izglede i dalje će ostati visoki sve dok je gospodarstvo u sjeni aktualne pandemije.
Razvoj epidemiološke situacije te učinkovitost i djelotvornost programa cijepljenja mogli bi se pokazati boljim ili lošijim od pretpostavki u središnjem scenariju ove prognoze.
Moguće je da je u prognozi podcijenjena sklonost kućanstava potrošnji odnosno želja potrošača da zadrže visoke razine preventivne štednje.
Tempiranje povlačenja potpore još je jedan čimbenik – ako se potpora povuče prerano, to bi moglo ugroziti oporavak. S druge strane, odgođeno povlačenje moglo bi narušiti tržište i spriječiti izlazak neodrživih poduzeća.
Učinak financijskih poteškoća poduzeća na tržište rada i financijski sektor mogao bi se pokazati težim od predviđenog.
Nasuprot tomu, snažniji globalni rast, osobito u SAD-u, mogao bi imati pozitivniji učinak na europsko gospodarstvo od očekivanja. Snažniji rast u SAD-a mogao bi međutim povećati prinose na njegove državne obveznice, što bi moglo dovesti do nekontroliranih prilagodbi na financijskim tržištima. To bi posebno teško pogodilo visokozadužena tržišna gospodarstva u usponu s visokim deviznim dugom.

Izjave članova Kolegija

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Iako još nismo na sigurnom terenu, europski gospodarski izgledi mnogo su povoljniji. Kako se stope procijepljenosti povećavaju, a ograničenja ukidaju, životi građana polako se vraćaju u normalu. U skladu s tim poboljšali smo prognoze za gospodarstva EU-a i europodručja za ovu i sljedeću godinu. Tome će pridonijeti Mehanizam za oporavak i otpornost, a pravi zamah pružit će 2022. zahvaljujući najvećim javnim ulaganjima u više od deset godina. Pred nama je još mnogo napornog rada, a mnogi rizici pratit će nas sve dok traje i ova pandemija. I dalje ćemo činiti sve što je potrebno kako bismo zaštitili naše građane i pružili potporu poduzećima sve dok ne pobijedimo ovu krizu.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Europsko gospodarstvo polako izlazi iz sjene bolesti COVID-19. Nakon slabog početka godine, u 2021. i 2022. predviđamo intenzivan rast. Dosad nezabilježena fiskalna potpora bila je i ostaje presudna kako bi europski radnici i poduzeća prebrodili ovu oluju. Očekuje se da će s tim povezano povećanje deficita i duga dosegnuti vrhunac ove godine i tek nakon toga početi opadati. Učinak instrumenta NextGenerationEU počet će se osjećati ove i sljedeće godine, no morat ćemo uložiti još mnogo truda, i u Bruxellesu i u našim državama članicama, kako bismo na najbolji način iskoristili ovu povijesnu priliku. Pritom će naravno biti ključno održati sadašnju dinamiku cijepljenja u EU-u, radi zaštite zdravlja naših građana i na dobrobit naših gospodarstava. Zavrnimo dakle rukave!

Kontekst

Proljetna gospodarska prognoza 2021. temelji se na nizu tehničkih pretpostavki povezanih s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe, zaključno s 28. travnja 2021. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 30. travnja. Osim ako su politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

Nakon konačnog donošenja Uredbe o RRF-u i znatnog napretka u pripremi planova za oporavak i otpornost, proljetna prognoza uključuje mjere za reformu i ulaganja utvrđene u nacrtu tih planova za sve države članice. Međutim, u vrijeme krajnjeg roka u nizu država članica još se raspravljalo o pojedinostima nekih planova. U takvim slučajevima za bilježenje transakcija povezanih s RRF-om koristile su se pojednostavnjene radne pretpostavke, osobito u pogledu vremenskog profila rashoda (za koje se pretpostavlja da su linearni tijekom trajanja RRF-a) tako i u pogledu njihova sastava (pretpostavlja se podjela između javnih ulaganja i kapitalnih transfera).

Dodatne informacije:

Cijeli dokument dostupan je na poveznici: Proljetna gospodarska prognoza 2021.