Kako
bi se u ovim izazovnim trenucima održala likvidnost poduzetnika i
održale pristigle investicije, a s
obzirom da javni subjekti i naručitelji u RH čine značajan udio ukupne
ekonomske aktivnosti, nužno je i u krizi nastaviti javnim investicijama i
nabavom kao jednim od pokretačima gospodarstva.
„Investicije
su jedina poluga koja može pokrenuti oporavak gospodarstva. Obustavom javnih
poziva i nabava značajno oslabljujemo tu polugu što će produljiti krizu i
povećati njene negativne efekte. To nam ujedno govori i iskustvo iz prethodne
krize kada je dokazano da su mjere štednje na investicijama u većini država
članica EU negativno utjecale na brzinu gospodarskog oporavka.“ – izjavio je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.
Odlukom
se daje mogućnost objave javnih poziva i pokretanja novih postupaka javne
nabave, ako za nabavu postoji opravdani i obrazloženi razlog. Navedeno je kako je ta
mogućnost dana ponajprije zbog provedbe projekata sufinanciranih iz
fondova Europske unije. No, EU projektima povećava se priljev sredstava u
Republiku Hrvatsku i – iako su dijelom sufinancirani iz lokalnih ili Državnog
proračuna – puno je veća korist da se priljevom EU sredstava „popravlja“
financijska slika i tih proračuna te osigurava razvoj EU novcem (a na taj način
i osigurava gospodarska aktivnost dijela gospodarstva oslonjenog na te
projekte). Ako se zaustavi prijava EU projekata (jer neće biti moguće dobiti odobrenje za iznos koji sufinancira nacionalna komponenta),
nastat će dugoročna gospodarska šteta i za
korisnike (beneficiary), i za dio gospodarstva koji bi bio uključen u njihovu
realizaciju. Stoga je jedan od prijedloga HUP-a i uvođenje
prethodne suglasnost za budžete za sufinanciranje za prijave budućih EU
projekata.
IT usluge koje velik broj obveznika javne nabave konzumira kroz
prethodni period, a koje omogućavaju efikasno izvršavanje temeljnih segmenata
djelovanja obveznika javne nabave (npr. računovodstveni programi, programi za
funkcioniranje komunalnog sustava i izdavanje komunalnih rješenja i kazni, IT
sustavi za naplatu parkiranja i kazni za pogrešno parkiranje i sl.) ključne su
za rad. Traženje odobrenja za takve nabave koje se (uglavnom) jednom godišnje
obnavljaju, uvelike će zagušiti sustav odobravanja istih, a s druge strane kod
jednog dijela obveznika će se navedeno interpretirati kao naputak za odustajanje
od korištenja takvih rješenja (što bi pak nanijelo štetu i poduzetništvu i efikasnosti
djelovanja javnog sektora, što sigurno nije namjera Odluke Vlade RH).
Važno je
naglasiti kako je Hrvatska u kontekstu ESI fondova potpisivanjem Sporazuma o
partnerstvu i usvajanjem Operativnih programa 2014 – 2020 preuzela
odgovornost za ispunjenje ciljeva ključnih za daljnji razvoj zemlje (samo neki
su: reforma javnog sektora, povećano ulaganje u istraživanje i razvoj itd).
Usporavanjem i odgodom provedbe Operativnih programa i s njima povezanih
projekata i postupaka nabave, dovodimo se u opasnost od a) neispunjenja
preuzetih obaveza prema EK te b) ne iskorištenju alociranih nam sredstava do
kraja 2023. godine. Zbog toga, predlažemo
da se čelnim ljudima institucija ipak omogući pravo odlučivanja o pokretanju javnih
nabava za EU projekte, a ne da se taj posao prebacuje na Ministarstvo financija, jer su
najkompetentniji odlučiti što je za funkcioniranje njihove institucije bitno, uz uvjet da poštuju raspoloživa sredstva koja za
cijelu instituciju na razini budžeta definira i
odobrava Ministarstvo financija. Isto tako, smatramo važnim da se odluka Vlade ne primjenjuje na javne pozive, postupke
javne nabave i postupke jednostavnih nabava koje se financiraju iz Europskih
strukturnih i investicijskih fondova
Vezano za projekte digitalne transformacije i informatizacije
javne uprave, ističemo
kako se ne smiju zaustaviti projekti koji omogućavaju i/ili podržavaju isto.
Zbog toga je potrebno ostvariti načelo davanja odobrenja za projekte digitalne transformacije
i informatizacije javne uprave:
„Uslijed
situacije izazvane covid-19 pandemijom napravili smo kao društvo kvantni skok u
poimanju značaja digitalizacije za što bi nam u normalnim uvjetima trebali
mjeseci, a možda i godine. To je kapital koji sada moramo iskoristiti i još
više ubrzati pojednostavljenje i digitalizaciju poslovnih procesa kao i
uvođenje novih e-usluga. Ovo je najveća i možda jedina prilika koja dolazi iz
ove krize i ne smijemo je propustiti.“– zaključno je kazao predsjednik
HUP-ICT Udruge, Boris Drilo.