Pregled ekonomskih kretanja – 9. lipnja 2020.

09.06.2020.

1. Svjetska banka revidirala svoje prognoze: očekivani pad Hrvatskog gospodarstva u 2020. -9,3 %

- Nakon relativno optimističnih prognoza iz travnja, Svjetska banka revidirala je svoja očekivanja za Hrvatsku te sada predviđaju pad BDP-a u iznosu od 9,3 % u 2020., uz oporavak po stopi od 5,4 % u 2021.

 

- Svjetska banka predviđa i pad globalnog gospodarstva u 2020. po stopi od -5,2 %, uz oporavak u 2021. po stopi od 4,2 %. Pritom su predviđanja za pojedina gospodarstva za 2020. i 2021. kako slijedi: SAD: -6,1 % i 4,0%; europodručje: -9,1 % i 4,5 %; Japan: -6,1% i 2,5 %; Kina: 1,0% i 6,9 %.

- Više detalja za Hrvatsku dostupno je u  dijelu regionalnih prognoza „Europe and Central Asia u okviru globalnih prognoza „Global Outlook. Pandemic, Recession: The Global Economy in Crisis” Svjetske banke.

 

2. Za sve djelatnosti u razdoblju 24.02.-07.06.2020. u odnosu na razdoblje 23.02.-07.06.2019. vidljivo je smanjenje broja izdanih računa od 34 % i smanjenje iznosa računa od 20 %

- U djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala vidljivo je smanjenje broja računa od 26 % i smanjenje iznosa računa od 12 %. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane vidljivo je smanjenje broja računa od 59 %, a iznosa računa 68 %.

- Za sve djelatnosti u razdoblju 01.06.-07.06.2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. vidljivo je smanjenje broja računa od 21 % i smanjenje iznosa računa od 12 %.

- Za sve djelatnosti u razdoblju 01.06.-07.06.2020. godine u odnosu na prethodni tjedan 25.05.-31.05.2020.  vidljivo je povećanje broja računa od 13 % i povećanje iznosa računa od 15 %. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane vidljivo je povećanje broja računa od 14 %, i iznosa računa od 21 %.

- Više detalja dostupno je u Informacijama iz sustava fiskalizacije Porezne uprave.

 

3. BDP manji za 3,2 %  a zaposlenost za 0,1 % u EU na kvartalnoj razini u prvom tromjesečju 2020.

- Prema najnovijim podacima Eurostata, sezonski prilagođeni BDP manji je za 3,6 % u eurozoni i za 3,2 % u EU tijekom prvog tromjesečja 2020. u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Iako blago revidirano u odnosu na preliminarnu procjenu, ovo je najoštriji pad zabilježen od početka praćenja vremenske serije 1995. godine. Pozitivne stope rasta u odnosu na prethodno tromjesečje ostvarile su samo Irska, Rumunjska, Bugarska i Švedska. Hrvatska je imala pad BDP-a na kvartalnoj razini u iznosu od -1,2 %, što je uz Litvu, Poljsku, Mađarsku i Finsku najmanji zabilježeni pad u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. Najizraženiji pad BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na prethodno zabilježen je u Francuskoj i Italiji (po -5,3 %).

- U odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, sezonski prilagođeni BDP manji je za 3,1 % u eurozoni i za 2,6 % u EU, što predstavlja najoštriji pad još od trećeg tromjesečja 2009. godine. Hrvatska se, s rastom BDP-a u iznosu od 0,3 %, u ovom slučaju pridružuje preostalih devet zemalja članica koje su zabilježile pozitivnu stopu rasta BDP-a u odnosu na isto tromjesečje 2019. (zajedno s Irskom, Rumunjskom, Bugarskom, Litvom, Mađarskom, Poljskom, Ciprom, Maltom i Švedskom). Najizraženiji pad BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine zabilježen je u Italiji (-5,4 %).

- Istovremeno je pad BDP-a u SAD na kvartalnoj razini iznosio 1,3 %, dok je na godišnjoj razini američko gospodarstvo zabilježilo rast u prvom tromjesečju u iznosu 0,3 %.

- Broj zaposlenih smanjen je za 0,2 % u eurozoni i 0,1 % u EU u prvom tromjesečju 2020. u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj zaposlenih porastao za 0,4 %. Najveći rast u odnosu na prethodni kvartal zabilježile su Litva (+ 1,6 %), Malta (+ 1,3 %) i Hrvatska (+ 1,0 %), dok je najveći pad zabilježen u Španjolskoj (-1,0 %), Bugarskoj (-0,9 %), Portugalu, Slovačkoj i Švedskoj (po -0,5 %). U odnosu na pandemiju COVID-19, došlo je do naglog pada produktivnosti rada u prvom tromjesečju 2020. budući da je BDP naglo opao, dok je utjecaj na zaposlenost i dalje ograničen.

- Iako su učinci pandemije COVID-19 na zapošljavanje ublaženi državnim programima potpore, utjecaj na radne sate je znatno izraženiji. Broj radnih sati smanjen je za 3,1 % u eurozoni i za 2,6 % u EU u prvom tromjesečju 2020. u odnosu na prethodno tromjesečje.

- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata.

 

4. Vanjskotrgovinski deficit od siječnja do travnja 2020. iznosio je 21,7 milijardi kuna

- Ukupan izvoz RH od siječnja do ožujka 2020., prema privremenim podacima, iznosio je 27,2 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 45,1 milijardu kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 17,7 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do ožujka 2020. bila je 60,4 %.

- Ukupan izvoz RH od siječnja do travnja 2020., prema Prvim rezultatima, iznosio je 34,3 milijarde kuna, dok je uvoz iznosio 56,0 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 21,7 milijardi kuna. Pritom je pad izvoza u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosio 5,1 % a pad uvoza 10,2 %. Pokrivenost uvoza izvozom, prema Prvim rezultatima, od siječnja do travnja 2020. bila je 61,3 %.

- Više informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

5. Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u svibnju i na godišnjoj i na mjesečnoj razini

- U svibnju 2020. u usporedbi s travnjem 2020. proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno niže su za 0,8 %, a u odnosu na svibanj 2019. niže su za 6,6 %.

- Ako isključimo energiju, tada su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u svibnju 2020. u usporedbi s travnjem 2020. niže za 0,2 %, a u usporedbi sa svibnjem 2019. zadržale su stabilnost.

- U svibnju 2020. u usporedbi sa svibnjem 2019. proizvođačke cijene porasle su u rudarstvu i vađenju (1,7 %), u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (0,7 %) te u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša (samo odjeljak 36; 0,1 %), a pale su u prerađivačkoj industriji (-7,6 %).

- Više informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

6. Rast cijena goriva u Hrvatskoj

- Prema objavi portala cijenegoriva.info, cijena benzina veća je u prosjeku za 16 lipa po litri, a dizela 15 lipa po litri u odnosu na prošli tjedan.

- Na globalnim tržištima, cijene nafte i dalje rastu nakon ograničavanja proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača te početkom oporavka najvećih svjetskih gospodarstava. Više informacija dostupno je na stranicama oilprice.com.

 

 

vrh stranice