24.06.2020.
- Usporedba podataka pokazuje da je
od ukupno 123 tisuće nezaposlenih prema Anketi njih 97 tisuća ili 79,0 % bilo
prijavljeno službi za zapošljavanje, a 21,0 % anketno nezaposlenih nije bilo
zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Istodobno, od ukupno 140
tisuća registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje njih 43 tisuće ili
30,7 % nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.
- U Kontinentalnoj Hrvatskoj
stopa aktivnosti iznosila je 52,1 %, dok je Jadranska Hrvatska imala
47,2 % aktivnih stanovnika. Stopa zaposlenosti u Jadranskoj Hrvatskoj
iznosila je 43,9 %, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj iznosila 48,5 %. Stopa
nezaposlenosti u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 7,1 %, dok je u
Kontinentalnoj Hrvatskoj iznosila 6,9 %.
- Ako ograničimo dobnu skupinu na
tzv. stanovništvo u radnoj dobi (15-64), onda je stopa aktivnosti iznosila 66,1
%, stopa zaposlenosti 61,4 % a stopa nezaposlenosti 7,1 %.
- Gledajući strukturu zaposlenih
prema NKD-u, najviše je zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji (18,4
%), nakon čega slijedi trgovina (13,4 %) te djelatnosti pretežno
javnog sektora s udjelima od 7,8 % (zdravstvo), 7,7 % (obrazovanje) i 7,3 %
(javna uprava). Prema NKZ-u, najveći udio u zaposlenosti čini su znanstvenici,
inženjeri i stručnjaci (18,5 %), ispred uslužnih i trgovačkih zanimanja (16,7
%).
- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.
2. Prosječna
kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje 1.11.2019. - 30.4.2020.
iznosi 2,89 %
- Hrvatska narodna banka (HNB) je
na temelju svoje zakonske obveze utvrdila prosječnu kamatnu stopu na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima za referentno razdoblje od 1. studenoga 2019. do
30. travnja 2020. te ona iznosi 2,89 %.
- Također, HNB je na temelju svoje
zakonske obveze utvrdila prosječne
ponderirane kamatne stope na stanja stambenih i ostalih potrošačkih kredita
prema podacima dostupnima na dan 30. travnja 2020. te one iznose:
1.
Stambeni
krediti u kunama 3,60 %,
2.
Stambeni
krediti u eurima i s valutnom klauzulom uz euro 3,60 %,
3.
Stambeni
krediti u švicarskim francima i s valutnom klauzulom uz švicarski franak 2,78 %,
4.
Potrošački
krediti u kunama 6,85 %,
5.
Potrošački
krediti u eurima i s valutnom klauzulom uz euro 6,16 %,
6.
Potrošački
krediti u švicarskim francima i s valutnom klauzulom uz švicarski franak 3,50 %.
- Ove kamatne stope bit će
objavljene u Narodnim novinama 1. srpnja 2020.
- Više detalja dostupno je u na web stranicama HNB-a.
3. Hrvatska prema inovacijskom učinku
klasificirana kao umjereni inovator; iza nas u EU samo Rumunjska i Bugarska
- Prema tzv. European innovation scoreboardu (EIS), izvješću o inovacijama i inovacijskom učinku europskih zemalja, za
2020. Hrvatska je klasificirana kao tzv. umjereni inovator (58,8 posto EU
prosjeka), a iza nas su samo Rumunjka i Bugarska koje pripadaju skupini
tzv. skromnih inovatora. Pritom su inovatori (inovacijske aktivnosti) i
ulaganja poduzeća (ulaganja) najjače dimenzije inovacija, dok su utjecaji na
prodaju (učinci) te financijska podrška (ulaganja) najslabije dimenzije
inovacija*.
- U izvješću za 2020. godinu naglašava se kao inovacijski
učinak EU nastavlja umjereno napredovati, uz rastuću konvergenciju između
zemalja članica. U prosjeku, inovacijski učinak EU-a porastao je za 8,9 % od
2012. godine. Učinkovitost se povećala u 24 zemlje EU, a najveća povećanja su
ostvarile su Litva, Malta, Latvija, Portugal i Grčka. Švedska je i dalje vodeći
EU inovator, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska. Ove godine Luksemburg se
pridružuje liderima u inovacijama, dok se Portugal pridružio skupini jakih
inovatora*.
- Na globalnoj razini EU je po drugi puta nadmašila SAD.
EU i dalje ima bolje rezultate u odnosu na SAD, Kinu, Brazil, Rusiju, Južnu
Afriku i Indiju. Od 2012. godine, jaz u uspješnosti između EU i Južne Koreje,
Australije i Japana se povećao, dok je prednost EU u odnosu na SAD, Kinu,
Brazil, Rusiju i Južnu Afriku smanjena.
- * Izvješće svrstava zemlje u četiri grupe, u prvoj su
inovacijski lideri (učinak 125 posto i više prosjeka ostalih EU zemalja), jaki
inovatori (učinak između 95 i 125 posto prosjeka EU), umjereni inovatori (učinak
između 50 i 95 posto EU prosjeka) te skromni inovatori (do 50 posto prosjeka
EU). EIS razlikuje četiri glavne vrste aktivnosti: (i) uvjeti okruženja, (ii) ulaganja,
(iii) inovacijske aktivnosti i (iv) učinci, uz deset inovacijskih dimenzija,
obuhvaćajući ukupno 27 pokazatelja.
- Više informacija dostupno je u objavi Europske komisije.