15.06.2020.
- Prosječni tečaj kune prema euru
aprecirao je tijekom svibnja u odnosu na prosječnu travanjsku razinu (iako je u
posljednjih nekoliko dana svibnja malo deprecirao). Kako bi ublažio
deprecijaciju tečaja kune prema euru, HNB je u četiri navrata tijekom svibnja
prodao izvan aukcija manje iznose deviza bankama. To je utjecalo i na smanjenje
međunarodnih pričuva u svibnju.
- U publikaciji se navodi i kako je
likvidnost domaćega financijskog sustava i nadalje na iznimno visokoj razini,
čemu je pridonio i HNB-ov otkup državnih vrijednosnih papira u travnju.
Godišnji se rast ukupnih plasmana u travnju usporio, pri čemu je zabilježeno
usporavanje rasta plasmana stanovništvu, a u manjoj mjeri i poduzećima.
- Kamatne stope banaka na
novoodobrene kredite stanovništvu i poduzećima, koji uključuju prvi put
ugovorene i ponovno ugovorene kredite, u travnju su uglavnom ostvarile blagi
porast. Kod prvi put ugovorenih kredita poduzećima znatnije povećanje
zabilježile su kamatne stope na kunske kredite za obrtna sredstva s valutnom
klauzulom.
- Prema podacima Ministarstva
financija u razdoblju od siječnja do travnja 2020. godine ostvaren je za 8,8
mlrd. kuna veći manjak proračuna središnje države u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine (7 mlrd. kuna odnosi se
na manjak u travnju), i to zbog izrazitog povećanja rashoda uz istodobno
smanjenje prihoda.
- Više detalja dostupno je u Biltenu HNB-a za lipanj.
2. Na razini
EU ostvaren suficit u međunarodnoj trgovini roba u travnju 2020.
- Prva procjena izvoza roba
za EU u travnju 2020. upućuje na pad od 28,2 % u usporedbi s travnjem
2019. Istovremeno je uvoz roba iz ostatka svijeta pao za 22,7 % u
usporedbi s travnjem 2019. pa je kao rezultat toga, EU je u travnju 2020.
zabilježila suficit u iznosu od 0,2 milijarde eura s ostatkom svijeta (u
usporedbi s + 12,9 milijardi eura u travnju 2019.). Međunarodna razmjena roba
unutar EU pala je za 32% u usporedbi s travnjem 2019. godine, na 175,2
milijardi eura u travnju 2020.
- U razdoblju između siječnja i travnja
2020., izvoz roba izvan EU manji je za 8,3 % u usporedbi s istim razdobljem 2019.,
dok je u usporedbi s prva četiri mjeseca 2019. uvoz u manji za 9 %. Kao
rezultat toga, EU je u prva četiri mjeseca 2020. zabilježila suficit u
iznosu od 47,7 milijardi eura (u usporedbi s + 46,9 milijardi eura u istom
razdoblju 2019.). Trgovina unutar EU pala za 10,2 % u usporedbi prva četiri
mjeseca 2019. godine, na 931,7 milijarde eura. U Hrvatskoj je u istom
razdoblju zabilježen deficit u iznosu od 3,0 milijarde eura (u usporedbi s
-3,5 milijardi eura u prva četiri mjeseca 2019.) uz pad izvoza za 6% i pad
uvoza za 10%.
- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata.
3. Radnici za
vlastiti račun činili 6 % ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj u 2019.
- U 2019.
godini 18 milijuna ljudi u dobi između 20 i 64 godine u Europskoj uniji (EU) bilo
je samozaposleno bez zaposlenika, inače poznatih kao radnici za vlastiti
račun, koji su činili 9 % ukupne zaposlenosti.
- Gotovo petina radnika za vlastiti račun radila je u poljoprivredi,
šumarstvu i ribarstvu (19 %), nakon čega slijede trgovina te profesionalne,
znanstvene i tehničke djelatnosti (po 14 %) i građevinarstvo (11 %).
- Među državama članicama EU, Grčka je zabilježila najveći udio radnika za
vlastiti račun (21 % ukupne zaposlenosti), a slijede je Italija (15 %), Poljska
i Rumunjska (po 14 %). Nasuprot tome, najniži udio zabilježen je u Danskoj i
Luksemburgu (po 4%), a slijede Njemačka i Švedska (po 5 %). U Hrvatskoj su
radnici za vlastiti račun činili 6 % ukupne zaposlenosti u 2019.
- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata.