21.08.2020.
Najveći
pad na godišnjoj razini prisutan je u djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane (-27,4%), dok je u istoj djelatnosti zabilježen
rast zaposlenosti u odnosu na lipanj (+10,6%). Broj nezaposlenih u srpnju 2020.
u odnosu na lipanj 2020. porastao je za 0,5%, dok je stopa registrirane
nezaposlenosti u srpnju 2020. iznosila 9,0% (0,1 postotni bod manje nego u lipnju,
ali i 2,1 postotni bod više nego u srpnju 2019.). Podsjetimo, prema podacima HZMO-a, ukupan broj osiguranika na kraju srpnja iznosio je 1.554.330
osoba, što je 2,9% manje u odnosu na srpanj 2019., ali i 0,8% više nego u lipnju
ove godine. Nadalje, prema podacima HZZ-a, broj
registriranih nezaposlenih na kraju srpnja iznosio je 151.433 (32,4% više nego
na kraju srpnja 2019.). Iz Ekonomskog instituta Zagreb, priopćeno je, pak, kako
je potražnja za radom, mjerena objavljenim online oglasima pomoću
OVI indeksa, u srpnju 2020. bila manja za 18% u odnosu na srpanj 2019. U
priopćenju se napominje kako je, iako se radi o padu, pad u srpnju razmjerno nizak
ako se usporedi s padom u prethodna tri mjeseca.
DZS je
ovaj tjedan objavio i informacije
o plaćama za lipanj. Tako je prosječna mjesečna
isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za lipanj 2020.
iznosila 6.774 kune, što je nominalno više za 1,8%, a realno za 1,7%
u odnosu na svibanj 2020. U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je
viša za 2,9%, a realno za 3,1%. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2020. isplaćena je u
djelatnosti vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 13.684 kune, a
najniža je isplaćena u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 4.401 kune. U
prvom polugodištu 2020. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po
zaposlenome u pravnim osobama RH iznosila je 6.725 kuna, što je u odnosu
na isto razdoblje 2019. nominalno više za 2,2%, a realno za 1,7%. Prosječna
mjesečna isplaćena neto plaća po satu za lipanj 2020. iznosila je 38,13 kuna,
što je u odnosu na svibanj 2020. niže za 2,5%, a u odnosu na isti mjesec
prethodne godine za 5,1% (u lipnju 2020. bilo je prosječno 174 plaćena sata,
što je za 4,2% više nego u svibnju 2020.). Medijalna neto plaća za lipanj 2020.
iznosila je 5.751 kunu, što predstavlja rast u odnosu na prethodni mjesec.
Iz Fine su, pak, objavili kako je za
969.776 zaposlenih kod 136.260 poduzetnika u 2019. obračunata prosječna
mjesečna neto plaća u iznosu od 5.815 kuna, što predstavlja povećanje od 4,2% u
odnosu na prethodnu godinu. Plaće su najviše porasle zaposlenima kod
poduzetnika u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (+15,4%). Najviša
prosječna mjesečna neto plaća obračunata je zaposlenima u području djelatnosti
rudarstva i vađenja (8.485 kn), što je 45,9% više od prosječne plaće zaposlenih
na razini svih poduzetnika u RH. Zaposleni u djelatnosti informacija i
komunikacija imali su 42,4% veće plaće, a zaposleni u djelatnosti opskrbe
električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije za 36,1% u
odnosu na prosječnu plaću na razini svih poduzetnika u RH.
Prema objavi DZS-a,
indeks potrošačkih cijena u srpnju 2020. pao i na godišnjoj i na mjesečnoj
razini. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom
potrošačkih cijena, u srpnju 2020. u odnosu na lipanj 2020. u prosjeku su
niže za 0,5%. U odnosu na srpanj 2019., tj. na godišnjoj razini, niže su
za 0,3%, dok su u godišnjem prosjeku više za 0,6%. Najveći doprinos padu
indeksa potrošačkih cijena u srpnju 2020. u odnosu na lipanj 2020. imale su
cijene odjeće i obuće (za ‑0,61%),
a najveći doprinos porastu indeksa imale su cijene prijevoza (za 0,17%). Indeks
potrošačkih cijena u prvih sedam mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje
2019. bio je veći za 0,4%. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (prema usporedivoj
EU metodologiji) manji je za 0,6% na godišnjoj, ali i veći za 0,3% na mjesečnoj
razini. Eurostat je paralelno objavio
kako je u srpnju 2020. godišnja stopa inflacije u
eurozoni iznosila 0,4% (u odnosu na 0,3% u lipnju te 1,0% u srpnju 2019.). Godišnja
stopa inflacija u srpnju na razini EU iznosila je 0,9% (u odnosu na 0,8% u lipnju
te 1,4% godinu dana ranije). Najniže godišnje stope inflacije zabilježene su u
Grčkoj (-2,1%), Cipru (-2,0%) i Estoniji (-1,3%), a najviše godišnje stope
zabilježene su u Mađarskoj (3,9%), Poljskoj (3,7%) i Češkoj (3,6%). U usporedbi
s lipnjem, godišnja stopa inflacije pala je u 10 država članica, zadržala
stabilnost u tri i porasla u 14. Eurostat godišnju stopu inflacije za lipanj u
Hrvatskoj procjenjuje na -0,6% (harmonizirani indeks potrošačkih cijena).
Hrvatska
turistička zajednica (HTZ) objavila
je kako je u razdoblju od 1. do 16. kolovoza ostvareno oko 1,8
milijun dolazaka i 12,9 milijuna noćenja, što je gotovo 70%
lanjskog rezultata ostvarenog u istom razdoblju. Na 5.
sjednici VRH ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac, izjavila je kako
je do polovice kolovoza ostvareno 52% noćenja u odnosu na prošlu godinu.
DZS je objavio i podatke
o graničnom prometu putnika te cestovnom graničnom prometu putničkih motornih
vozila za prvih šest mjeseci 2020. pa se tako može vidjeti pad
graničnog prometa putnika u cestovnom prometu za preko 50% (ulaz: -52,8%; izlaz:
-52,0%); željezničkom prometu za preko 65% (ulaz: -69,7%; izlaz: -66,3%);
pomorskom prometu za preko 95% (ulaz: -97,9%; izlaz: -98,0%) te zračnom
prometu za preko 80% (-84,4%; izlaz: -83,7%). Istovremeno se smanjio i
cestovni granični promet putničkih motornih vozila (osobna vozila: ulaz: -48,3%,
izlaz: -68,9%; autobusi: ulaz: -48,2%, izlaz: -69,6%).
S
druge strane, prema posljednjim Informacijama
iz sustava fiskalizacije Porezne uprave, kumulativni pad vrijednosti
fiskaliziranih računa u razdoblju između 24.2. i 16.8. u odnosu na isto
razdoblje prošle godine iznosio je 18% ukupno, ali tek 10% u trgovini te čak 48%
u ugostiteljstvu. U razdoblju od početka lipnja do kraja prošlog
tjedna (1.6.-16.8.) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine vidljivo je smanjenje
iznosa računa od 16% za sve djelatnosti te od 38% za djelatnosti pružanje
smještaja te pripreme i usluživanja hrane, dok je za djelatnosti trgovine iznos
računa bio tek 7% manji u odnosu na isto razdoblje 2019.
Za sve djelatnosti u razdoblju između 10. i 16.8.2020. u odnosu na prethodni
tjedan (3.-9.8.2020.) vidljivo je povećanje iznosa računa od 5%, u
djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane također od 5%, a
u djelatnosti trgovine od 3%. Na 5. sjednici VRH ministar
financija, Zdravko Marić, izjavio je kako je od početka izbijanja pandemije COVID-19
do 19. kolovoza zabilježeno 17 milijardi kuna manje fiskaliziranih računa u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dodajući kako fiskalizacija
pokriva gotovo trećinu prometa u gospodarstvu. Osim toga, izjavio je i kako podaci o fiskaliziranim računima u srpnju i
dosadašnjem dijelu kolovoza pokazuju nešto malo bolju sliku nego što je bila
originalno očekivana.
Eurostat je objavio i
kako je u odnosu na svibanj, sezonski prilagođena proizvodnja u
građevinarstvu u lipnju bila je viša za 4,0% u eurozoni, dok je na
razini EU zabilježen mjesečni rast od 2,9% (u svibnju je mjesečni rast
iznosio 29,4% u eurozoni i 22,3% u EU). U lipnju 2020. u odnosu na isti
mjesec 2019., proizvodnja u građevinarstvu smanjila se za 5,9%
u eurozoni te za 5,8% u EU. Među državama članicama za koje su dostupni
podaci, najveći porast na mjesečnoj razini zabilježen je u Francuskoj (+12,0%)
a najveći pad u Sloveniji (-7,1%). Na godišnjoj razini, najveći pad proizvodnje
u građevinarstvu zabilježen je u Slovačkoj (-17,8%), dok je najveće povećanje
zabilježeno u Rumunjskoj (+6,9%). Za Hrvatsku još uvijek nisu objavljeni podaci
za lipanj.
DZS je, pak, objavio kako
je ukupna bruto proizvodnja električne energije u lipnju 2020. iznosila 947
GWh, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodni mjesec, kao i u odnosu na
isti mjesec 2019. U lipnju 2020. električna energija raspoloživa za potrošnju
iznosila je 1.278 GWh što predstavlja smanjenje u odnosu na isti mjesec
prethodne godine, ali i povećanje u odnosu na svibanj 2020. Ta količina
sadržava i gubitke u električnoj mreži. Ukupna proizvodnja prirodnog plina u lipnju
2020. iznosila je 75 mln m3, što predstavlja smanjenje u odnosu
na prethodni mjesec, kao i u odnosu na isti mjesec 2019. Ukupan iznos prirodnog
plina raspoloživ za potrošnju u lipnju je iznosio 182 mln m3.
Kao
što i najavljeno prošli tjedan, Ministarstvo
financija (MFIN) je u utorak, 18. kolovoza, na aukciji
prodalo 1,228 milijardi kuna vrijednih trezorskih zapisa uz kamatnu stopu od
0,06%. Ministarstvo je ponudilo na upis 800 milijuna kuna trezorskih zapisa s
rokom dospijeća od godinu dana. Nakon izdanja navedenih trezorskih zapisa, uz
istovremeno dospijeće od 1.168 milijuna kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa povećava
se za 60 milijuna kuna, na 17,141 milijardi kuna. S druge strane, još krajem
prošlog tjedna MFIN je objavio podatke o
prihodima i rashodima proračuna za prvu polovicu 2020. te je vidljivo kako su u
prvih šest mjeseci ove godine proračunski prihodi dosegnuli 60,4 milijardi
kuna a rashodi 77,1 milijardi, što znači da je ostvaren deficit proračuna u
iznosu od 16,7 milijardi kuna. Na 5. sjednici VRH ministar
financija, Zdravko Marić, izvijestio je kako, prema preliminarnim podacima, ukupni
trošak pandemije Covida-19 na proračun iznosi 21 milijardu kuna.
HNB je
krajem prošlog tjedna objavio najnoviji broj publikacije Financijska
stabilnost. Publikacija donosi, između ostalog, pregled mjera za pomoć
gospodarstvu, obilježja tvrtki koje koriste potporu HZZ-a za očuvanje radnih mjesta
i izloženosti banaka prema tim tvrtkama te analizu tržišta poslovnih i
stambenih nekretnina u Hrvatskoj. Na
temelju podataka za prvih pet mjeseci ove godine pokazuje se da su zdravstveni
i gospodarski šok znatno povećali rizike za financijski sustav. Poduzeća
su na narušene uvjete poslovanja, nakon dugog razdoblja razduživanja, reagirala
pojačanim zaduživanjem kod banaka, kako bi prikupila sredstva za
financiranje redovnog poslovanja, dok je stanovništvo zaustavilo zaduživanje po
potrošačkim kreditima u svjetlu pogoršanja stanja na tržištu rada i izrazito
nepovoljnih očekivanja, s time da se rast stambenoga kreditiranja čak i ubrzao
pod utjecajem programa državnog subvencioniranja. U publikaciji se, nastavno na
ranije najave, potvrđuje
i projekcija pada realnog BDP-a Hrvatske na razini cijele 2020. u iznosu od
-9,7%.