Konferenciju je otvorio glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović pojasnivši kako je nastala: - Na mnogim konferencijama u publici nastane tišina kad uspješan poduzetnik krene objašnjavati što je i kako napravio ne bi li poboljšao poslovanje. Tržište i potrošači danas se mijenjaju stravično brzo, a svi mi, koliko god pametni bili, trebamo iskustva drugih. Osim toga barem jedan dan treba se odmaknuti od makroekonomije i politikantstva jer ipak sami moramo naći rješenja za svoje probleme - rekao je Šajatović. Konferencija naziv duguje kultnim knjigama o inovativnosti u biznisu: 'Black swan' i 'Blue ocean strategy', koje objašnjavaju pojave kojih poduzetnici nisu svjesni, a oni koji ih prvi uoče i pripreme se za njih profitiraju. Plavi ocean, pak, sugerira da ne treba ići tamo gdje je mnogo morskih pasa i gdje je more crveno od krvi. - Prostora u našim oceanima sve je manje. U tzv. crvenim ocenima borimo se, a u plavima stvaramo posve novi tržišni segment ili nišu i ako smo u njemu prvi - uspješni smo - poručio je Vedran Antoljak iz Sense Consultinga. Svoj put do uspjeha predstavili su Elizabeta Planinić (Čuvar sjećanja), Boris Popović (Alarm automatika), Marko Matošić (Kupole), Julian Oehrlein (Oradian), Krešimir Spajić (Motus Melior), Jovana Đurić (Telecor Zagreb), Tomislav Lekić (Holosys) te Ivan Maglić (Gartner). Elizabeta Planinić, vlasnica internetskog servisa Čuvar sjećanja, prije dvije godine sve je radila sama, a sada već ima i teškoća s nelojalnom konkurencijom, koja misli da će održavanjem grobova doći do brzog i lakog novca. Ideja se rodila nakon smrti njezine majke: - Poistovjetila sama se s drugima i pitala se tko im pali svijeće i uređuje grobove. Ideja mi je sinula i dobila oblik prije dvije godine. Kod turizma je bilo lako jer sam znala odgovore na sva pitanja, a niša u kojoj je Čuvar nije postojala. Nije bilo ni poslovnog plana, ali je postojala želja. Boris Popović, vlasnik Alarm automatike, priznaje da je bilo pogrešaka, ali njegova je kompanija danas regionalni tržišni lider u osmišljavanju i izvedbi cjelovitih, inovativnih i integriranih rješenja tehničke zaštite. Tvrtka ima 80 zaposlenih, osvojila je tržišta regije i postala jedna od najvažnijih u svome sektoru na području Jugoistočne Europe, s izvozom od 32 posto. No unatoč uspjehu vlasnici tvrtke, Boris Popović i partner, odlučili su ponovno mijenjati organizaciju tvrtke, divizionirati je i ustrojiti dvije organizacije; hijerarhijsku i kreativnu, te uvesti individualnu odgovornost. Riječ je o provedbi četvrtoga modela, kojemu je cilj uvesti u vlasništvo tvrtke menadžere te ući u top deset tvrtki u području tehničke zaštite na europskom i 50 top tvrtki na svjetskom tržištu. Marko Matošić, jedan od suvlasnika zagrebačke tvrtke Paligasi d.o.o., predstavio je poslovni model kojega je rezultat proizvodnja geodezijskih kupola za organiziranje različitih događaja. Matošić je na ideju došao dok je vodio klub Močvara, a realizirao ju je sa suradnicima iz nekoliko pokušaja. Prvu kupolu napravili su 2008. godine, ali tek dvije godine poslije riješili su u tehničke probleme u izvedbi i finalizirali proizvod, koji je promoviran 2011. godine na 'Gričevanju' na zagrebačkom Gornjem gradu. Otad se kupolama tvrtke Paligasi d.o.o. koriste organizatori koncerata i ostalih događaja na otvorenom. Julian Oehrliein, direktor Oradiana, globalne tvrtke koja se bavi IT rješenjima za mikrofinanciranje, objasnio je sudionicima kako pomaknuti tvrtku prema plavom oceanu tj. okruženju koje nije zagušeno konkurencijom. - Na planetu imamo sedam milijardi ljudi, od čega četiri milijarde ima pristup klasičnom financiranju. Tri milijarde ljudi nemaju tu sreću, od njih pola milijarde koristi se kreditnom unijom i mikrofinanciranjem jer ne mogu dobiti kredit u komercijalnoj banci. Samo malo tih ljudi do novca dolazi uz pomoć IT-a, što samo govori o potencijalu mikrofinanciranja u tom segmentu - rekao je Oehrliein. Krešimir Spajić, suvlasnik Motus Meliora, misli da u Hrvatskoj nema dovoljno transfera inovacija i znanja u praksu, tj. finalni proizvod. Motus Melior jedini je centar za funkcionalno zdravlje, a pokrenut je u svibnju prošle godine nakon 12 mjeseci priprema i testiranja korištenjem tradicionalnog i lean startupa. Motus je jedinstven na tržištu Hrvatske i regije jer na jednom mjestu integrira djelatnosti dijagnostičnog centra, poliklinike za ozljede, fitness-centra i nutricionističkog savjetovališta Jovana Đurić iz Telecora, tvrtke koja se bavi plasiranjem patenata, prezentirala je inovativni poslovni model u čijem je temeljima licenciranje. Tvrtka je osnovana 1998. godine kao veletrgovina elektromaterijala za državna poduzeća u Hrvatskoj i BiH. Prije tri godine djelatnost je proširila na plasiranje patenata. Nije sve bilo idealno, što je Đurić objasnila: - To je bilo vrlo naporno jer nismo znali iščitavati natječajne zahtjeve, ali ipak smo uspjeli i dobili popriličnu financijsku potporu EU-a. Morate imati viziju, ideja je samo jedan posto cijeli priče jer nakon nje slijedi veliki trud i treba imati mnogo strpljenja. Vjerujte u sebe i čašu uvijek promatrajte kao polupunu. Direktor Tomislav Lekić kaže da je njihova osnovna značajka kombinacija fokusa na korisnika, proizvod i tehnologiju. Tvrtka Holosys bavi se uređajima za daljinsko očitanje potrošnje vode, plina i struje. Lekić je objasnio: - Krenuli smo prije osam godina kao uslužno-razvojna tvrtka. Shvatili smo da to nikamo ne vodi i da mnogo radimo, a novca nema. U međuvremenu smo zaključili da ćemo se orijentirati samo na proizvode umjesto na usluge razvoja i fokusirali se na samo jedan set proizvoda. Na okruglom stolu 'Tko su poduzetnici koje potičemo' sudjelovali su Iva Kelava (HAMAG Invest), Dalibor Marjanović (BICRO) i Jadranka Mršić Hebrang (HBOR), a na temu 'Kako se promijeniti' raspravljali su Silvija Ferenc (konzultant i trener), Mirna Marović (CVCA), Nedjeljko Perić (FER) i Hrvoje Prpić (poslovni anđeo). Poduzetnik i poslovni anđeo Hrvoje Prpić naglasio je da je, osim promjena osobnog stajališta prema poduzetništvu, nužna i promjena stajališta države. Usporedio je englesko i hrvatsko zakonodavstvo te zaključio da nije siguran da je država uopće svjesna što bi trebalo promijeniti. No bez promjena i prilagodbi nema napretka, zaključili su sudionici konferencije.