11.12.2018.
Na proširenoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Splitsko-dalmatinske županije održanoj u velikoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Splitu, o značaju socijalnog dijaloga u području zaštite na radu kao i statističkim pokazateljima, uzrocima i posljedicama ozljeda na radu, te novelama Zakona o zaštiti na radu govorio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite, a Antonio Jaić, viši stručni savjetnik u Zavodu predstavio je kampanju EU OSHA „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima”. U radu skupa sudjelovali su Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analize i Josip Škreblin, viši stručni savjetnik u Zavodu.
Uvodno je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović istaknuo da prava i obveze u nadležnosti radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstavnika radnika u organu poslodavaca. Poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima i njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu. Zbog toga izbor povjerenika za zaštitu na radu nije samo formalna mogućnost, već i potreba radnika, ali i obostrani interes radnika i poslodavca. Važno je naglasiti da istinski socijalni dijalog i partnerstvo na području zaštite na radu od mikro do nacionalne razine može pridonijeti stalnom poboljšanju i unapređivanju mjera i aktivnosti kojima se pozitivno utječe na sprečavanje nesreća, ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom, a time i očuvanju radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka. Predstavio je pokazatelje o ozljedama na radu u prošloj godini na nacionalnoj, sektorskoj i teritorijalnoj razini. U 2017. godini ukupan broj prijavljenih ozljeda na radu iznosi 17.768, od čega je na mjestu rada prijavljeno 14.431 ozljeda, a na putu 3.337 ozljeda. U 2017. godini ukupna prosječna stopa ozljeda na radu u RH bila je 13,01, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji prosječna je stopa bila 8,82. Od ukupno 1.281 registrirane ozljede na radu u djelatnosti trgovine na veliko i na malo dogodilo se njih 254, zatim, u prerađivačkoj industriji 178 ozljeda, te u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 120 ozljeda. U Splitsko-dalmatinskoj županiji 18,42 posto ozljeda dogodilo se na putu na posao i s posla, a zamjetno je da se u djelatnosti obrazovanja od ukupnog broja prijavljenih ozljeda njih 41 posto dogodilo izvan mjesta rada. Naglasio je da je ključni čimbenik koji utječe na stanje u području sigurnosti na radu u svakoj tvrtki i ustanovi čovjek, svojim činjenjem ili nečinjenjem, poštivanjem propisanih mjera u području zaštite na radu. Zato je potrebno stalno informirati, educirati i praktično postupati na svakom mjestu rada s najvišom razinom odgovornosti, od organizacije do provedbe mjera zaštite na radu, od radnika do menadžmenta. Zaštita na radu mora biti sastavni dio poslovnog planiranja, organizacije i izvođenja procesa rada, a prevencija obvezni dio radne kulture, polazeći pri tome od činjenice da je preduvjet učinkovitog gospodarstva, učinkovita zaštita na radu, naglasio je ravnatelj Zavoda Begović.
Prezentirajući osnovne izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu, osvrnuo se na smanjenje broja sjednica Odbora za zaštitu na radu s najmanje jedanput u tri mjeseca, na najmanje jednom u šest mjeseci, što ne znači da se Odbor ne može sastajati češće ukoliko ključni dionici u okviru tvrtki ili ustanova na koje se ova odredba odnosi, procjene da postoji potreba i razlozi te da bi to bilo svrsishodno. Nadalje se smanjuje broj osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći u odnosu na ukupan broj radnika, s napomenom da u svakom trenutku mora biti raspoloživ najmanje jedan osposobljeni radnik koji može pružiti prvu pomoć. Najviše interesa pobudila je izmjena Zakona, kojom je izostavljen dosadašnji pojam „teška ozljeda“, pa se novim rješenjem propisuje obveza prijave događaja ozljede na mjestu rada koji poslodavac ima obvezu prijaviti te se utvrđuje značenje pojma „odmah“. O svakoj smrtnoj ozljedi u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, on je dužan odmah po nastanku takve ozljede obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada. U slučaju ozljede radnika ili osobe na radu, kad je toj osobi pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ta osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, poslodavac ima obvezu obavijestiti inspekciju rada bez odlaganja, odmah po ispunjenju propisanih kriterija.
Europska agencija za zaštitu na radu (EU-OSHA) pokrenula je dvogodišnju kampanju “Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima“, budući su radnici u Europi, unatoč naporima na razini EU, te na nacionalnim i sektorskim razinama da se ograniči izloženost opasnim tvarima na radnim mjestima, suočeni s izloženošću ovim tvarima tijekom rada, što može uzrokovati zdravstvene probleme, bolesti i smrtne slučajeve, uvodno je rekao Antonio Jaić, viši stručni savjetnik u Zavodu. Kampanja je usmjerena na opasne tvari s ciljem podizanja svijesti o rizicima povezanim s izlaganjem karcinogenim tvarima i promicanja kulture prevencije na radnim mjestima diljem EU-a, te pružanje informacija o procjeni rizika praktičnim alatima i razmjenom primjera dobre prakse. Opasna tvar na mjestu rada je svaka tvar u plinovitom, tekućem ili krutom stanju, uključujući aerosole, dim i paru, koja predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost radnika. Poduzimanje mjera za uklanjanje ili smanjenje izloženosti opasnim tvarima pomaže u zaštiti radnika od niza nezgoda, kao što su požar, eksplozija, gušenje, kao i od zdravstvenih problema kao što su kožne bolesti, alergije, bolesti dišnih organa i rak. Dakle, posljedice izloženosti opasnim tvarima mogu imati negativan učinak na kvalitetu života, a mogu biti i smrtonosne. Zato je ključno poduzeti mjere na sprečavanju takvih rizika na svim mjestima rada. Svaka tvrtka poboljšanjem uvjeta rada, edukacijom, svakodnevnim unutarnjim nadzorom i dosljednom primjenom svih mjera zaštite na radu može ostvariti neposrednu korist kroz povećanje produktivnosti, smanjenje bolovanja i kvalitete života radnika, istaknuo je Antonio Jaić.
Nakon izlaganja u raspravi sudionici skupa pohvalili su rad i angažiranost Zavoda za unapređivanje zaštite na radu na zauzimanju za uvažavanje značaja ovog područja od posebnog društvenog interesa, realizaciji brojnih i korisnih programskih aktivnosti, te su ukazali na nerazumijevanje i probleme s kojima se susreću u praksi u organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu u tvrtkama i ustanovama. Radni susret bio je i prilika za interaktivni dijalog i pružanje stručnih odgovora na pitanja iz područja zaštite na radu.