22.03.2022.
Uvodnim obraćanjem konferenciju otvorio je Damir Zorić,
glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.„Za dugoročna ulaganja više nije
dovoljna samo profitabilnost poslovanja već investitori traže i informacije o
pozitivnom utjecaju poslovanja poduzetnika na okoliš i društvo, dok su s druge
strane i kupci i potrošači sve osvješteniji u odabiru proizvoda koji ne štete
ljudima i planetu. Nefinancijsko izvješće sadrži osnovne informacije o
poslovnim rezultatima i razvoju poduzeća i učinka njegovih aktivnosti na
okolišna, društvena i upravljačka pitanja, pitanja povezana s ljudskim pravima
te s borbom protiv korupcije i podmićivanja.Postaje sve važnije izvještavati o
ovim podacima i rezultatima i činiti to na ispravan i transparentan način.
Dodatno, ova obveza obuhvaća sve veći broj poduzeća, zbog čega smo se i kao HUP
i kao nositelj UN-ove inicijative za korporativnu održivost, UN Global Compact,
2019. godine uključili u ovaj projekt želeći povećati konkurentnost naših
članova na lokalnom, regionalnim i globalnom tržištu.“
Prijedlogom Direktive o korporativnom izvješćivanju uvodi se
obvezna eksterna provjera nefinancijskih izvješća, a osvrt na to dao je Country
Managing Partner RH PWC John Gašparac istaknuo je „važnost i
uloga revizora procesu verifikacije
nefinancijskog izvješćivanja jer prema trenutno važećem Zakonu o reviziji nije
dužan posebno verificirati nefinacijsko izvješće već samo u kontekstu
zakonske revizije provjeriti postojanost
podataka koji se objavljuju u nefinacijskom izvješću u skladu s objavama
finacijskog izvješća. Rezultat ove studije govori da 86% obveznika
nefinacijskog izvješćavanja ne radi
dobrovoljnu provjeru što znači da se manje možete osloniti na podatke prikazane
u nefinacijskom izvješću jer poduzetnik sam odlučuje što prikazati bez provjere
neovisne osobe. Nova direktova to želi promjeniti, te će se uvesti obveza
davanja ograničenog uvjerenja na nefinancijske izvještaje za izdavatelje čime
se povećava razinu uvjerenje koje će imati korisnici nefinacijskog izvještaja.“
„Od prve izmjene zakona o računovodstva zbog implementacije
Direkive o nefinancijskom izvješćivanju koja je otvorila prostor za ovu važnu
temu, sada sa dovoljnim iskustvom vidimo i lakše savladavamo nove momente koji
dolaze sa novim izmjenama i dopunama zakona. Obveznici ovu studiju mogu smatrati
i vodičem za usklađivanje sa zahtjevnim zakonodavnim okvirom. Održivo
poslovanje je bitan preduvjet kod donošenja odluka o financiranju, pri čemu se
Europska unija ističe kao lider sa donošenjem nove Direktiva.“, naglasio je ministar financija Zdravka Marića.
Ivana Ravlić Ivanović iz Ministarstvo financija nastavno na ministrovo izlaganje,
prezentirala je buduće obveze u području nefinancijskog izvještavanja. „Ono
što je novo, povećan je krug obveznika izvješćivanja. Izvješće će izrađivati
svi veliki poduzetnici, te mali i srednji poduzetnici čiji vrijednosni papiri
su uvršteni na uređeno tržište, dok su mikro poduzetnici isključeni od obveze.
Iznimka su društva kćeri, koja i dalje neće imati obvezu izrađivati i objavljivati svoje izvješće o održivosti ako se priprema konsolidirano izvješće
na razini grupe. Vrlo važna tema je i izrada europskih standarda za
korporativno izvješćivanja. Prvi standard možemo očekivati do kraja ove godine,
a za male i srednje poduzetnike do kraja listopada iduće godine.“
Koordinatorica ovog projekta Nikolina
Markota Vukić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) dala je
„pregled rezultata studije koji se zasniva na analizi sadržaja
nefinancijskih izvješća prema usporedbi zakonodavnog okvira. Održivo poslovanje
će, htjeli mi to ili ne, biti bitan preduvijet kod donošenja odluka o
financiranju projekata.“
Predsjednik EFRAG-a Patrick de Cambourg govorio o
Razvoju europskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS), „ Nakon
zahtjeva Europske komisije za izradu nacrta europskih standarda za
izvješćivanje o održivosti, Europska savjetodavna skupina za financijsko
izvješćivanje (EFRAG) na samom je kraju ispunjavanja ambicioznog vremenskog
okvira izrade Europskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS), te je
nacrte ESRSa moguće pronaći na EFRAGovoj web stranici.”
U panel diskusiji koju je moderirala Antonija Zorić
(ATD Solucije), sudjelovali su Tomislav Ridzak (HANFA), Sandra Švaljek (HNB), Tamara Perko
(HBOR) i Fiona Stewart
(Svjetska banka)
“Banke imaju svoju ulogu u klimatskoj tranziciji, o njihovoj
uspješnosti u toj ulozi ovise i njihovi dugoročni poslovni rezultati. Očekujemo
da počnu upravljati klimatskim rizicima jednako kao što upravljaju svim drugim
značajnim rizicima s kojima se susreću. Također, i investitori, i
potrošači i potencijalni zaposlenici od banaka očekuju da podrže ozelenjavanje
i dekarbonizaciju.”
Istaknula je zamjenica
guvernera HNB-a, Sandra Švaljek.
„Ulaganje u projekte koji su održivi više nije samo
dio imidža ili društvene odgovornosti nekog poduzeća, već postaje preduvjet za
uspješno poslovanje, kako zbog troškova koje će poduzeće imati ne prilagodi li
svoje poslovanje tako i zbog nemogućnosti pristupa povoljnim EU financijskim
sredstvima. Primjerice, jedan od osnovnih zahtjeva EU-a bio je potreba
usklađivanja svih investicija financiranih iz NPOO-a s načelom nečinjenja bitne
štete okolišu, tzv. DNSH načelom („Do no significant harm“). Stoga je važno
skrenuti pažnju i privatnom i javnom sektoru na potrebu pripreme projekata u
skladu s ovim načelom i EU taksonomijom. HBOR već ima značajno iskustvo u
financiranju održivih projekata koji ne štete klimi, društvu i okolišu, a svoju
jedinstvenu ulogu želimo iskoristiti i za poticanje drugih na prilagođavanje
sve većim okolišnim i klimatskim zahtjevima.“ istaknula je predsjednica Uprave Hrvatske
banke za obnovu i razvitak Tamara Perko.
Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga „Nefinancijsko
izvještavanje za europska velika i mala poduzeća intenzivno će se razvijati u
naredne 4 godine jer to jedan od bitnih uvjeta da Europa do 2050. postane prvi
klimatski neutralan kontinent. Plan je do 2026. godine u potpunosti uspostaviti
sustav izvještavanja koji bi metodom javne objave provjerenih informacija u
cijeloj EU utjecao na tokove kapitala prema poduzećima koja drže do
ekološke i socijalne održivosti. Regulativa je zamišljena kako bi
potaknula promjenu poslovnih procesa, i osigura dugoročne prednosti za one koje
prihvate tu obvezu. Bit će dostupniji novim investitorima, dobit će povoljnije
plasmane kod kreditnih institucija, lakše će pronalaziti domaće strane partnere
i potrošače, a još k tome i dugoročno održivije poslovati jer će bolje
upravljati rizicima u svom poslovanju.
Kada
cijela regulativa zaživi, Hanfa će u tome očekivano imati nadzornu ulogu i
prema izdavateljima i prema financijskom nebakarskom tržištu. No, u ovome
trenutku smatramo da je naša najbitnija uloga pružiti aktualne informacije,
upute, poticaj i podršku tržištu. Naše su Smjernice izdane prije godinu dana i
imale za cilj da naše izdavatelje na burzi pripremimo na europsku regulativu
koja dolazi jer je važno da se sve promjene odvijaju postepeno i na kvalitetan
način kako nam hrvatska poduzeća u tom dijelu ne bi zaostajala za drugim EU
tržištima.”
Iz Ureda Svjetske banke za Hrvatsku ističu: "Brzorastuće
tržište zelenih i održivih obveznica prošle je godine premašilo
500 milijardi USD te se procjenjuje da će 2023. dosegnuti prag od
1 bilijun USD. To je tek oko 1 % globalnih tržišta obveznica
tako da postoji ogroman potencijal za rast. Sve
su raznolikiji izdavatelji i instrumenti koji obuhvaćaju energetski sektor, ali
i druge sektore kao što su prometni, prehrambeni i poljoprivredni, pri čemu je
Čile značajan izdavatelj, te vrste obveznica kao što su obveznice vezane uz
održivost, kod kojih isplata ovisi o ispunjavanju ključnih pokazatelja uspješnosti.Zelene
obveznice nisu svrha samima sebi, nego i znatno pridonose bržem ugrađivanju
održivih praksi financiranja na sva globalna tržišta kapitala. Naš je cilj u
Grupaciji Svjetske banke osigurati da se ovakve promjene događaju u cijelom
svijetu i da naše zemlje-klijenti uvode propise, uključujući taksonomije,
izvještavanje i standarde koji omogućuju privlačenje kapitala u zemlje,
poduzeća i projekte kojima je on najpotrebniji za postizanje Ciljeva održivog
razvoja te ciljeva Pariškog sporazuma. ”
PREZENTACIJE:
1. Nacionalna
studija o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj za 2019. i 2020.
godinu
2. Ministarstvo financija Najava budućih obveza u području nefinancijskog izvješćivanja