25.06.2020.
Dakle, plaća radnika mora biti određena (na način da je ugovorom o radu utvrđen njen iznos) ili odrediva (na način da je ista utvrđena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu na koje upućuje ugovor o radu).
Napominjemo da korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta od strane poslodavca ne zahtijeva izmjenu ugovora o radu u smislu da visina plaće bude ista kao i visina potpore.
Poslodavac je dužan voditi evidenciju stvarnog radnog vremena radnika, a među kojima i obvezne podatke o vremenu nenazočnosti na radu zbog korištenja godišnjeg odmora. Dakle, kada radnik ne radi zbog opravdanih razloga (godišnji odmor) za to razdoblje ostvaruje pravo na naknadu plaće te mu se ti sati nenazočnosti uračunavaju u njegov tjedni fond radnih sati i upisuju se u evidenciju njegovog radnog vremena.
Nadalje, godišnji odmor je institut kojeg se radnik ne može odreći, a isto tako poslodavac je dužan radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora na način i u trajanju kako to propisuju odredbe Zakona o radu.
Uzimajući u obzir navedeno, mišljenja smo da poslodavac ne bi pravilno postupio da radniku stvarno odrađene sate (od kuće) “preračunava” u dane godišnjeg odmora.
Skrećemo pažnju da poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju i razdoblju njegova korištenja, a svako protivno postupanje poslodavca smatrat će se težim prekršajem sankcioniranim Zakonom o radu.
Ako poslodavac ne vodi evidenciju radnog vremena na propisani način ili radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu, radnik ima mogućnost da se radi provođenja inspekcijskog nadzora nad radom poslodavca izravno obrati Državnom inspektoratu, Inspekciji rada u Zagrebu, Šubićeva 29, Zagreb, tel: 01/2375 100, e-pošta: inspekcija.rada@dirh.hr.