06.04.2022.
Rusija
vodi okrutan i nemilosrdan rat, ne samo protiv hrabrih ukrajinskih trupa, već i
protiv njenog civilnog stanovništva. Važno je održati najveći pritisak na
Putina i rusku vladu u ovoj kritičnoj točki. Četiri paketa sankcija snažno
su pogodila i ograničila političke i ekonomske mogućnosti Kremlja. Vidimo
opipljive rezultate. Ali jasno, s obzirom na događaje, moramo dodatno povećati
pritisak. Danas predlažemo da naše sankcije odu i korak dalje. Učinit
ćemo ih širima i oštrijima, kako bi se još dublje usjekle u rusku
ekonomiju.
Ovaj peti paket ima šest stupova.
- Prvo
ćemo uvesti zabranu uvoza ugljena iz Rusije u vrijednosti od 4 milijarde
eura godišnje. To će smanjiti još jedan
važan izvor prihoda za Rusiju.
- Potpuna
zabrana transakcija za četiri ključne ruske banke,
među kojima je VTB, druga najveća ruska banka. Ove četiri banke, koje smo
sada potpuno odsjekli od tržišta, predstavljaju 23% tržišnog udjela u
ruskom bankarskom sektoru. To će dodatno oslabiti ruski financijski
sustav.
- Zabrana
pristupa lukama EU-a ruskim plovilima i plovilima kojima upravlja Rusija.
Određena izuzeća pokrivat će osnovne potrepštine, kao što su
poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, humanitarna pomoć, kao i energija.
Dodatno, predložit ćemo zabranu ruskih i bjeloruskih prijevoznika u
cestovnom prometu. Ova će zabrana drastično ograničiti mogućnosti ruske
industrije da dobije ključnu robu.
- Daljnje
ciljane zabrane izvoza, vrijedne 10 milijardi eura, u područjima u kojima
je Rusija ranjiva. To uključuje, na primjer, kvantna računala i napredne
poluvodiče, ali i osjetljive strojeve i transportnu opremu.
Time ćemo nastaviti degradirati rusku tehnološku bazu i industrijske
kapacitete.
- Posebne
nove zabrane uvoza, vrijedne 5,5 milijardi eura,
kako bi se smanjio protok novca Rusije i njenih oligarha, na proizvode od
drveta do cementa, od morskih plodova do alkoholnih pića. Time također
zatvaramo rupe između Rusije i Bjelorusije.
- Poduzimamo
niz vrlo ciljanih mjera, kao što je opća zabrana EU-a za
sudjelovanje ruskih tvrtki u javnoj nabavi u državama članicama ili
isključenje svake financijske potpore, europske ili nacionalne, ruskim
javnim tijelima. Jer europski porezni novac ne bi trebao ići u Rusiju
u bilo kojem obliku.
Konačno,
predlažemo i daljnje popise pojedinaca, koje će vam objasniti visoki
predstavnik/potpredsjednik, Josep Borrell. Ali to nije sve. Radimo na dodatnim
sankcijama, uključujući uvoz nafte, i razmišljamo o nekim idejama koje su
predstavile države članice, kao što su porezi ili specifični kanali plaćanja
kao što je escrow račun.
Danas
više od 40 zemalja primjenjuje ovakve sankcije. Zauzeti jasan stav nije ključno
samo za nas u Europi, već i za ostatak svijeta. Jasan stav protiv Putinovog
rata izbora. Jasan stav protiv masakra civila. I jasan stav protiv kršenja
temeljnih načela svjetskog poretka.“