ICT summit otvorio je ministar gospodarstva, Ivan Vrdoljak, koji je rekao kako je glavna poruka ICT Summita implementacija Industrijske strategije te horizontalno povezivanje industrija između sebe, kao i povezivanje javnog i ICT-sektora. Ministar je podsjetio kako danas ne postoji industrija koja može rasti bez podrške ICT sektora te naglasio kako ICT sektor ima snagu svojim tehnološkim rješenjima jačati konkurentnost svih ostalih sektora gospodarstva. Kao primjer dobre prakse kako ICT može pomoći javnom sektoru, istaknuo je aplikaciju Ministarstva gospodarstva o cijenama i kvaliteti goriva na svim prodajnim mjestima u Hrvatskoj, koja je trenutačno u izradi, a koja će dodatno zaštititi interese potrošača, ali i potaknuti tržišno natjecanje. Govoreći o Industrijskoj strategiji, ministar Vrdoljak je naglasio kako je ICT sektor jedna od četiri strateške industrijske grane, koji je i u vrijeme krize rastao, zapošljavao i izvozio. Naglasio je kako će, uz povezivanje s ICT sektorom i racionalno korištenje sirovinskih resursa, i ostale industrijske grane kao što su drvna i prehrambena industrija, imati potencijal biti strateške te pokazivati potencijal rasta. Nakon ministra, Industrijsku strategiju Republike Hrvatske 2014. - 2020. ukratko je predstavio njen glavni autor, pomoćnik ministra gospodarstva Tomislav Radoš, a potom je sudjelovao na okruglom stolu o toj Strategiji. Uz njega, na okruglom stolu sudjelovali su i Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma, Adrijan Ježina, član Uprave VIPneta i predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 grupe i predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK, te ekonomski analitičar Velimir Šonje. Tomislav Radoš je pozvao na suradnju ICT tvrtke s tvrtkama iz drugih sektora pri implementaciji Industrijske strategije, ali i na suradnju s Ministarstvom pri mogućoj budućoj reviziji Strategije. Panelisti su istaknuli odljev mozgova i pogrešnu obrazovnu politiku visokog školstva koje školuje premalo inženjera, a previše osoba za burzu rada, kao značajne probleme koje muče ICT. Požalili su se i na visoku cijenu rada koja naš ICT čini nekonkurentnim u odnosu na zemlje u okruženju te na visoke namete za postavljanje telekomunikacijske optičke infrastrukture, ali i na postojanje dviju tvrtki u državnom vlasništvu koje predstavljaju nelojalniju konkurenciju privatnim IT tvrtkama na infrastrukturnim državnim projektima. Šonje je istaknuo da upravo informatičke tvrtke dvostruko više doprinose nacionalnom dohotku od svojeg udjela u radnoj snazi države, te je najperspektivnijim sektorom, koji može najviše uštedjeti i najviše doprinijeti razvoju domaćeg IT-a, nazvao javnu upravu koja bi svojim smanjivanjem, promjenom poslovnih procesa te restrukturiranjem mogla doprinijeti investicijama u domaće informatičke tvrtke. Nakon prve panel diskusije, održani su još i paneli o ulozi tehnologije u razvoju prehrambenoprerađivačke industrije, koji je svojim izlaganjem otvorio Hrvoje Strepački, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT, koji je predstavio svoj klaster te paneli o ulozi tehnologije u razvoju kontinentalnog turizma i o ulozi tehnologije u razvoju drvno-prerađivačke industrije. Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je projekt u suradnji s Hrvatskim klasterom konkurentnosti ICT industrije, HUP-Udrugom informatičke i komunikacijske djelatnosti, Udruženjem za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore, Udrugom hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx, Agencijom za investicije i konkurentnost te Gradom Osijekom.