08.05.2023.
Na
početku panel diskusije gospodin Pašalić je izložio zaključke s konferencije „Drvo
u graditeljstvu“ koju je organizirala HUP-Udruga drvne i papirne
industrije, otkrio nam što radimo sa sirovinom i u kojem obimu.
Apelirajući
kako je potrebno iskoristiti potencijale domaćeg drvnog resursa i proizvodnje
tako da se poveća potrošnja građevnog drva u Hrvatskoj, drvoprerađivači
predlažu promjene kao što je unaprjeđenje sustava označavanja domaćih proizvoda
(eko oznake, oznake domaćeg podrijetla proizvoda itd.). Također, podržavaju
uvođenje stimulativnih mjera za krajnje korisnike kao preduvjet većeg
korištenja drva u gradnji. Za to bi bilo potrebno unaprijediti kriterije zelene
javne nabave i uvesti zakonsku obvezu za ugradnju najmanje 30 posto drva u
objektima javne namjene u Hrvatskoj, po uzoru na druge zemlje. Također,
podržano je i ekološko označavanje proizvoda jer korištenje dugovječnih
proizvoda od drva s niskom uklopljenom energijom doprinosi smanjenju ugljičnog
otiska konačnih proizvoda, što se uklapa u provedbu niskougljične strategije
Vlade RH. Vrlo je inspirativan podatak, također objavljen na Konferenciji kako
1 tona betona oslobađa oko 1 tonu ugljičnog dioksida, dok jedna tona drvne
građe sprema (pohranjuje) oko 1 tonu ugljičnog dioksida!
To
je bila odlična podloga za to da vidimo koliko se drvo kao sirovina koristi u
svjetskoj arhitekturi, a u Hrvatskoj je kao sirovina u graditeljstvu postala
zanemarena.
Gospodin
Šišak arhitekt koji u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu gradi zgradu konstrukcijski
napravljenu od drva na 5 katova. Otkrio je kakav je bio proces planiranja i
izgradnje, ali i osvrnuo se na uvoz sirovine koju mora uvoziti jer u Hrvatskoj
nema tvornice koja se bavi preradom drva.
S
time se složio gospodin Pašalić i rekao da u Hrvatskoj ima novaca, ali
nedostaje investicija za realizaciju takve tvornice. Uz to je rekao da nam
nedostaju i stručnjaci u tom području, ali kada bi Vlada RH podržavala takav
projekt mogli bi angažirati educirane strane radnike.
Obzirom
da 70 posto drva izvozimo u Austriju, a obrađujemo tek 25 %, zaključak je bio
da unatoč tome što ovisimo o uvozu montažna gradnja je budućnost u
graditeljstvu i hrvatska drvna industrija bi se trebala prilagoditi potrebama
tržišta jer imamo 85 proizvođača montažnih i modularnih kuća, a većina
arhitekata za sada zbog ovisnosti u uvozu ne ide toliko u smjeru izgradnje
drvene konstrukcije. Ali da drvna industrija ima budućnosti to svakako, samo
nedostaje radnika.
U
sklopu Modular homes exo sajma održano je 8 panela, s 42 izlagača iz 7
europskih zemalja.