200 različitih naputaka Ovakvu kaznenopravnu zaštitu posljednjih godina zagovaraju još neke struke čiji su djelatnici također suočeni s učestalim napadima, prije svega prosvjetni radnici i odvjetnici, no zakon ovakvu zaštitu još uvijek nije proširio na navedene djelatnosti, pa tako ni na zdravstvo. Da bi liječnici trebali što hitnije dobiti ovakvu pravnu zaštitu, te da su napadi na zdravstvene djelatnike jedan od sve većih problema s kojim se susreću u svome svakodnevnom zahtjevnom poslu smatra i dr. Damir Biloglav, predsjednik Udruge liječnika privatnih poslodavaca u ugovornom odnosu, pri HUP-u, koji pak ističe kako su napadi od strane pacijenata više posljedica nego uzrok ovome problemu. - Do takvih konfliktnih situacija, pa čak i napada od strane nekih pacijenata dolazi najviše zbog uvjeta u kojima liječnici rade, kao i brojnih nametnutih obveza i ograničenja za koja pacijenti nemaju razumijevanja, bilo iz neznanja ili zaokupljenosti svojim zdravstvenim stanjem što je razumljivo. Naime, liječnicima u primarnoj zdravstvenoj skrbi HZZO stalno nameće brojna ograničenja i obveze koje nisu primarno vezane za pacijente odnosno uz njihovo zdravlje, što kod pacijenata stvara dojam kako im se liječnici ne posvećuju u dovoljnoj mjeri, kaže dr. Biloglav, te navodi kako liječnici u primarnoj zaštiti imaju i do 200 različitih naputaka zbog kojih trebaju voditi računa o svakoj sitnici jer su u protivnom suočeni s novčanim kaznama. - Pacijenti, primjerice, od mmawBW8m specijalista dobiju preporuku za određeni lijek za koji, međutim, postoji niz ograničenja odnosno lijek je na listi HZZO-a, ali uz njega su navedene određene klauzule, te ga liječnik ne bi smio propisati pacijentu ako njegovo stanje ne zadovoljava sve te uvjete jer bi u protivnom mogao biti kažnjen. U takvim situacijama odbijanje davanja određenog lijeka kod pacijenta ponekad izazove revolt i ljutnju jer misli da mu je liječnik samovoljno uskratio lijek i da ga zakida. To ponekad, nažalost, dovodi do toga da pacijenti na liječnicima iskaljuju svoju ljutnju i frustraciju, pojašnjava dr. Biloglav zbog čega u čekaonicama ili ordinacijama katkad dolazi i do nemilih scena. »Gašenje požara« Napade na liječnike, slaže se, trebalo bi izjednačiti s napadima na službenu osobu jer bi to vjerojatno pridonijelo većoj samokontroli pacijenata, te bi se poslala poruka kako je takvo ponašanje pacijenata neprihvatljivo. No, dr. Biloglav napominje da bi to bilo samo »gašenje požara«, a da se problem treba riješiti u izvoru, što znači da liječnike treba rasteretiti trenutačno nagomilanih poslova, uglavnom administrativne naravi kako bi što više vremena mogli posvetiti pacijentima i njihovim zdravstvenim problemima. Inače, prema provedenom istraživanju od gotovo 1.700 anketiranih liječnika, njih više od 90 posto navelo je kako je bilo izloženo nekoj vrsti napada od strane pacijenata. Razlogom zbog čega samo mali broj liječnika odluči podići tužbu zbog napada, pa čak niti ne prijaviti verbalnu prijetnju, leži upravo u činjenici što se napad na zdravstveno osoblje ne goni po službenoj dužnosti. Takvi incidenti završavaju uglavnom s prekršajnom prijavom za narušavanje javnog reda i mira, a jedan od posljednjih takvih slučajeva u Zadru dogodio se u ordinaciji opće medicine na Voštarnici kada je muškarac verbalno napao medicinsku sestru, navodno nezadovoljan uslugom koju je dobio, zbog čega ga je policija privela uz prekršajnu prijavu za narušavanje javnog reda i mira. Članak je u potpunosti preuzet iz novina Zadarski list, datum objave 13.3.2017. Autorica: Hana Randulić