Oštar pad potražnje i izuzetno niske cijene nafte zahtijevaju rasterećenje poslovanja

Energetski sektor zadnjih se godina suočava s tektonskim promjenama radi zaštite klime, energetske učinkovitosti i orijentacije k obnovljivim izvorima energije, a pandemija koronavirusa samo je pojačala te pritiske, upozoravaju iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP)-Udruge energetike.

Emanuel Kovačić, predsjednik HUP-Udruge energetike ističe da je, uz mjere koje su dobar odgovor na krizni šok koji nam se dogodio, važno ukazati i na činjenicu da su opskrbljivači energijom uz brigu za zdravlje i sigurnost radnika, poduzeli niz aktivnosti s ciljem osiguravanja pouzdane i sigurne opskrbe.

“Ako gledamo naftnu industriju i okruženje u kojem kompanije posluju, uključujući izuzetno niske cijene nafte i oštar pad potražnje na domaćem i regionalnom tržištu do 50%, tim više je nužno podržati kontinuitet i rasterećenje poslovanja u ovim izvanrednim uvjetima“, kaže Kovačić.

Dodaje da pozdravljaju donesene mjere pomoći gospodarstvenicima te predlažu da se razmotri izmjena radnog zakonodavstva koja bi poslodavcima omogućila fleksibilnost u modelima zapošljavanja i organizaciji rada, tako da se omogući zapošljavanje i zadržavanje radnika uz razne modele nepunog radnog vremena, te oslobođenje od obveze rada, a sve kako bi se očuvala radna mjesta te time pozitivno utjecalo na investicijske aktivnosti u nadolazećem razdoblju.

U HUP-u su svjesni da je izvjesno da će svi segmenti energetskog sektora određeno vrijeme biti suočeni sa znatnim poteškoćama i pritiscima na redovno poslovanje. “Unatoč ekonomskoj krizi, ne smije se zaboraviti kako je upravo energetski sektor na nacionalnoj, ali i na globalnoj razini najsnažniji investicijski zamašnjak koji generira kvalitetna radna mjesta te potiče razvoj i rast niza drugih pratećih industrijskih sektora i jedan je od ključnih pokretača gotovo svakog segmenta života“, smatra Sabina Škrtić, dopredsjednica HUP-Udruge energetike.

Istodobno iz HUP-a poručuju da treba podsjetiti da energetika ima velike obveze temeljem Klimatsko-energetskog paketa 2030. i Green Deala koji propisuju veće i ambicioznije ciljeve što će imati značajan financijski utjecaj.

“Iskorištavanje geotermalnog potencijala, proizvodnja naprednih biogoriva, korištenje prirodnog plina i tehnologije vodika u prometu te razvoj tržišta skladištenja CO2, i naknadnog korištenja (CCUS) mogu znatno doprinijeti daljnjem smanjenju emisija i ispunjenju obveza. Vjerujemo da će i ova kriza biti prevladana, ostavljajući trenutačne teškoće iza nas te da ćemo nastaviti zajednički graditi našu energetsku budućnost”, kaže Emanuel Kovačić.

Iz ove HUP-ove udruge ističu da danas u Hrvatskoj ima mnogo razvojnih projekata, ali s obzirom na aktualne izazove mnogi će biti ponovno evaluirani i razmatrani s aspekta isplativosti investicije i povrata ulaganja.

Zbog toga će, upozoravaju, biti neophodno poduprijeti ih putem Modernizacijskog fonda i kroz Europski kohezijski i strukturni fond u razdoblju od 2021. – 2027. godine.

Napominju da će HUP svakako pratiti razvoj programa i natječaja koji mogu biti od interesa za energetske subjekte te očekuju uključenost u proces programiranja EU fondova. Također od domaćih fondova očekuju sufinanciranje projekata koji mogu doprinijeti razvoju infrastrukture za alternativna goriva.

“Pozdravljajući dosad poduzete Vladine mjere, važno je istaknuti kako će pitanja likvidnosti i investicija biti prvorazredni prioritet te zagovaramo ukidanje administrativnih barijera u smjeru postizanja zajedničkog cilja – brzog pokretanja gospodarskih i investicijskih aktivnosti”, smatra Sabina Škrtić.

Stoga iz Hrvatske udruge poslodavaca zaključuju da se sada, više nego ikad prije, zalažu za koordinirano djelovanje i suradnju državne administracije, bankarskog i financijskog sektora te gospodarskog sektora što će, uz predvidljiv regulatorni okvir, podržati održivi razvoj i pokretanje zaustavljene ekonomije.