Bernard Jakelić iz HUP-a iznio je podatak da se 37 posto loših kredita odnosi na građevinski sektor i prateću industriju te pozvao državu da pokrene investicijski ciklus i završi restrukturiranje javnih poduzeća budući da je to preduvjet gospodarskog oporavka. Vesna Ciganek Vuković, članica Uprave Raiffeisen banke, kazala je da s obzirom na petu godinu krize sve važne tvrtke u Hrvatskoj već provode restrukturiranje pokušavajući prilagoditi kompanije postojećim uvjetima poslovanja na tržištu. Međutim, upozorila je da zakonski okvir (Zakon o predstečajnoj nagodbi) ne omogućava da vjerovnici pritisnu management i vlasnike ni da odstupe ni da izrade programe budućeg zdravog poslovanja. Velimir Šonje, Arhivanalitika Velimir Šonje iz Arhivanalitike (pogledajte prezentaciju), rekao je da Hrvatskoj nedostaju fondovi koji bi otkupili loše kredite i kasnije znali upravljati s njima. Istaknuo je da se pojavljuju prvi impulsi mogućeg izlaska iz krize i da je ključno pitanje kako ih zadržati i razviti. Između Šonje i Odaka razvila se i jedna mala rasprava o utjecaju regulatora na proces restrukturiranja. Prema Odaku, zahtjevi regulatora, dakle HNB-a za pokrivanjem loših kredita izdvajanjem dodatnih rezervacija ne utječe na ponašanje banaka u budućnosti, nego imaju samo knjigovodstveni efekt na rezultate dosadašnjeg poslovanja banaka. Tu je konstataciju stavio u kontekst činjenice da inozemne banke (pretpostavlja se da je mislio na vlasnice naših banaka) imaju potrebe za dodatnim kapitalom. Hrvatske su banke pak dobro kapitalizirane. Prema Šonji, modelski gledano Odakova konstatacija možda i stoji, no pitanje je reakcije banaka (management i vlasnici) na pojačane zahtjeve za izdvajanjem rezervacija s obzirom na već jako niski prinos na kapital u hrvatskom bankovnom sustavu. Nije sigurno da bi se oni ponašali prema modelu, gledajući samo kako da maksimiziraju buduću zaradu a da im je irelevantno (značajno samo knjigovodstveno) to što za ionako loše kredite od kojih nemaju prinosa moraju izdvajati i povećane rezervacije, a dobro su kapitalizirane. Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ustvrdio je da se lošim kreditima plaća statičnost hrvatske ekonomije koja traje već dvadeset godina. „Bezidejne banke slijedile su bezidejnost države. Model rasta bio je zasnovan na potrošnji i na građevinskom sektoru. I sada smo tu gdje jesmo“. Izvor: http://www.banka.hr/hrvatska/polemika-odak-sonje Objavljeno 03.07.2013. Goran Borković