Okrugli stol „Banke i korporativno restruktuiranje“

04.07.2013.

Između viceguvernera Odaka i konzultanta Šonje razvila se rasprava o utjecaju zahtjeva za izdvajanjem pojačanih rezervacija na ponašanje banaka na tržištu

Dok se ne pojača gospodarska aktivnost ne treba očekivati pad udjela loših kredita, što znači da će se i iduće godine nastaviti trend njihovog rasta, zaključak je četvrtog okruglog stola magazina Banka u seriji „Financijska industrija, korporativno restrukturiranje“ pod nazivom „Banke i korporativno restrukturiranje“, održanog danas u Zagrebu.


Slaven Ćurić iz Deloittea u uvodnoj prezentaciji naglasio je da udjel loših kredita u državama poput Češke i Slovačke počinje padati, ali da prognoze za Hrvatsku nisu dobre. „Pretpostavke, koje potvrđuje i MMF-ova studija, kažu da će loši krediti dalje rasti i da ne treba očekivati da će iduće godine doći do smanjenja njihova udjela“; rekao je Ćurić. Prema njegovim riječima, postupak predstečajnih nagodbi trebao bi značajno povećati naplatu loših plasmana, ali za konačne zaključke, kako je rekao, ipak će trebati više vremena.

Viceguverner HNB-a Damir Odak (pogledajte prezentaciju) istaknuo je važnost kvalitetne regulative pomoću koje se treba ubrzati restrukturiranje financijski slabih poduzeća i time izbjeći stečajeve ili barem smanjiti šteta. Založio se za stroža knjigovodstvena pravila pomoću kojih bi se potaknulo restrukturiranje financijski slabih tvrtki. Naglasio je da Hrvatska nije u situaciji poput Slovenije ili Mađarske pa da mora povlačenjem plasmana održavati adekvatnost kapitala. „U Hrvatskoj je situacija u bankarskom sektoru dobra, ali problem su očekivanja za budući period, a tu smo prilični pesimisti na što regulator nikako ne može utjecati“, objasnio je Odak.

Bernard Jakelić iz HUP-a iznio je podatak da se 37 posto loših kredita odnosi na građevinski sektor i prateću industriju te pozvao državu da pokrene investicijski ciklus i završi restrukturiranje javnih poduzeća budući da je to preduvjet gospodarskog oporavka. Vesna Ciganek Vuković, članica Uprave Raiffeisen banke, kazala je da s obzirom na petu godinu krize sve važne tvrtke u Hrvatskoj već provode restrukturiranje pokušavajući prilagoditi kompanije postojećim uvjetima poslovanja na tržištu. Međutim, upozorila je da zakonski okvir (Zakon o predstečajnoj nagodbi) ne omogućava da vjerovnici pritisnu management i vlasnike ni da odstupe ni da izrade programe budućeg zdravog poslovanja.


Velimir Šonje, Arhivanalitika Velimir Šonje iz Arhivanalitike (pogledajte prezentaciju), rekao je da Hrvatskoj nedostaju fondovi koji bi otkupili loše kredite i kasnije znali upravljati s njima. Istaknuo je da se pojavljuju prvi impulsi mogućeg izlaska iz krize i da je ključno pitanje kako ih zadržati i razviti.

Između Šonje i Odaka razvila se i jedna mala rasprava o utjecaju regulatora na proces restrukturiranja. Prema Odaku, zahtjevi regulatora, dakle HNB-a za pokrivanjem loših kredita izdvajanjem dodatnih rezervacija ne utječe na ponašanje banaka u budućnosti, nego imaju samo knjigovodstveni efekt na rezultate dosadašnjeg poslovanja banaka. Tu je konstataciju stavio u kontekst činjenice da inozemne banke (pretpostavlja se da je mislio na vlasnice naših banaka) imaju potrebe za dodatnim kapitalom. Hrvatske su banke pak dobro kapitalizirane.

Prema Šonji, modelski gledano Odakova konstatacija možda i stoji, no pitanje je reakcije banaka (management i vlasnici) na pojačane zahtjeve za izdvajanjem rezervacija s obzirom na već jako niski prinos na kapital u hrvatskom bankovnom sustavu. Nije sigurno da bi se oni ponašali prema modelu, gledajući samo kako da maksimiziraju buduću zaradu a da im je irelevantno (značajno samo knjigovodstveno) to što za ionako loše kredite od kojih nemaju prinosa moraju izdvajati i povećane rezervacije, a dobro su kapitalizirane.

Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ustvrdio je da se lošim kreditima plaća statičnost hrvatske ekonomije koja traje već dvadeset godina. „Bezidejne banke slijedile su bezidejnost države. Model rasta bio je zasnovan na potrošnji i na građevinskom sektoru. I sada smo tu gdje jesmo“.

Izvor: http://www.banka.hr/hrvatska/polemika-odak-sonje
Objavljeno 03.07.2013. Goran Borković  

vrh stranice