Održana 5. Porezna konferencija: Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti

Danas je u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera i preporuka, održana peta po redu Porezna konferencija: Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti.

Konferenciju koja je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva financija RH, zajednički su organizirali Ekonomski fakultet - Zagreb i tvrtka Deloitte. Konferencija je održana u hibridnom formatu uz ograničen broj sudionika u publici, dok je šira zainteresirana javnost imala priliku pratiti je putem YouTube kanala Ekonomskog fakulteta – Zagreb.

Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružiti praktične preporuke za unapređenje poreznog sustava Republike Hrvatske kroz dijalog glavnih sudionika i predstavnika poreznih obveznika i države.

U ime organizatora sudionike su pozdravili prof. dr. sc. Jurica Pavičić, dekan Ekonomskog fakulteta – Zagreb, Dražen Nimčević, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea te prof. dr. sc. Hrvoje Šimović, Ekonomski fakultet – Zagreb.

Na konferenciji su održana dva predavanja i dvije panel diskusije. Predavanje na temu Izazovi porezne politike u Hrvatskoj održao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija dr.sc. Zdravko Marić, dok je dr. sc. Emanuele Bracco, izvanredni profesor Sveučilišta u Veroni održao predavanje na temu Učinak oporezivanja reguliranih proizvoda na potrošnju i društvo.

 U sklopu konferencije povela se rasprava o aktualnim poreznim temama u okviru dva panela:

·       Panel 1. Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti

·       Panel 2. Porezi i tehnološki razvoj

U panel diskusiji „Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti“ govorili su dr. sc. Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, prof. dr. sc. Stjepan Orešković, znanstvenik i poduzetnik, predstavnik M Plus grupe, Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe, Natko Sertić, partner u Deloitteovom Odjelu poreznog i pravnog savjetovanja zadužen za Central Europe South regiju i Stipe Župan, državni tajnik u Ministarstvu financija. Panel je moderirao izv. prof. dr. sc. Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta.

U drugom dijelu konferencije uslijedila je panel diskusija koju je moderirala Helena Schmidt, partnerica u Deloitteovom odjelu poreznog i pravnog savjetovanja, a u kojoj su sudjelovali dr. sc. Emanuele Bracco, izvanredni profesor Sveučilišta u Veroni, Marijana Jakovac, članica Uprave i CFO Allianza, Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave i pomoćnik ministra financija, Josip Lasić, član uprave i CFO Končara i dr.sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.

Na konferenciji su se čule poruke koje se odnose na potrebu daljnje prilagodbe poreznog sustava suvremenim gospodarskim prilikama, a poseban naglasak bio je na učinkovitosti provedbe mjera u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U kontekstu daljnjeg poreznog rasterećenja, istaknuto je kako je porezni tretman rada i dalje dosta visok, pretežno kroz socijalne doprinose te u tom segmentu treba pronalaziti daljnja rješenja u poreznom rasterećenju rada kako bi bili konkurentniji u zadržavanju ljudskog kapitala u Hrvatskoj. Najteži izazov su svakako doprinosi za zdravstveno osiguranje koji, ni ovako visoki, nisu dovoljni za pokrivanje troškova zdravstvenog sustava. U tom kontekstu potrebno je povećati proračunske izdatke za zdravstvo uz istovremenu reformu zdravstvenog sustava.

U kontekstu potrošnih poreza naglasak je bio na trošarinama. Pojašnjeno je kako je primarni cilj trošarina ispravljanje negativnih eksternalija ili, pojednostavljeno rečeno, štetnih učinaka koje za društvo ima konzumiranje ili proizvodnju proizvoda. Stoga, visinu trošarina treba podesiti tako da ukupni prihodi od trošarina budu jednaki troškovima društvene štete povezane sa konzumacijom ili proizvodnjom određenog proizvoda.

Zasebna rasprava provedena je na temu prilagodbe poreza tehnološkom razvoju. Naglašeno je kako će u budućnosti poreznu politiku dosta determinirati klimatske  promjene i „zelena pitanja“, posebno u segmentu oporezivanja energenata i energetskog sektora. Nadalje, naglašena je potreba daljnje digitalne i analitičke transformacije Porezne uprave kako bi se olakšalo i pojednostavilo ispunjavanje poreznih obveza od strane gospodarstva te povećala transparentnost države u pogledu oporezivanja.