17.05.2019.
U odredbama koje se odnose na izdavanje obvezujućeg mišljenja više
nije propisano da opunomoćenik može podnijeti zahtjev za izdavanje
obvezujućeg mišljenja, te isto može za podnositelja podnijeti samo porezni
savjetnik, upravo iz razloga što više nisu taksativno navedena područja iz
kojih se može zatražiti obvezujuće mišljenje, a zbog očekivanog povećanja
opsega posla Porezne uprave u dijelu izdavanja obvezujućih mišljenja porezni
savjetnici bi trebali olakšati odvijanje ovog procesa. Zbog istog razloga su i
produljeni rokovi donošenja obvezujućih mišljenja sa 60 na 90 dana, koji se
dodatno može produljiti za 45 dana (ranije 30).
Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja plaćat će se po posebnom
pozivu Porezne uprave, a rok je za uplatu 8 dana od dostave poziva. Praksa je
pokazala da su podnositelji zahtjeva skloni uplaćivati prije no što su uopće
procijenjeni uvjeti, odnosno prihvatljivost pitanja, a naknadno se utvrdilo da
nema uvjeta za izdavanjem istog, te stoga naknada troškova nije niti trebala
biti plaćena.
Odredbama članaka 18. do 21. Pravilnika razrađena je provedba
članka 44. stavka 3. Općeg poreznog zakona (dalje u tekstu: Zakona) koji se
odnosi na nedozvoljeno obavljanje gospodarske djelatnosti putem interneta.
Odredba je prije svega usmjerena na priređivače igara na sreću
(online kladionice i casina) koji nemaju odobrenje nadležnog tijela za
priređivanje igara, ali može se primijeniti i na druge oblike nedozvoljenog
obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta, ako su ispunjeni uvjeti iz
članka 44. stavka 3. Zakona.
Provedba blokade propisana je na način da porezno tijelo, nakon
što prethodno utvrdi činjenice o nedozvoljenom obavljanju gospodarske
djelatnosti putem interneta, izdaje nalog o zabrani rada, koji dostavlja
elektroničkim putem nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti
(HAKOM-u), koji je pak dužan u roku od 48 sati od zaprimanja naloga
proslijediti nalog na izvršenje pružateljima usluga pristupa internetu
(operatorima).
Odredbama članaka 22. do 26. Pravilnika regulirana je pretvorba
knjigovodstvenih isprava iz papirnatog u elektronički oblik i obratno, a da se
pri tome osigura vjerodostojnost podrijetla, odnosno cjelovitost sadržaja i
čitljivost od trenutka pretvorbe do kraja razdoblja propisanog za čuvanje
knjigovodstvene isprave.
Ukoliko se obveznici odluče za pretvorbu knjigovodstvenih isprava
iz papirnatog u elektronički oblik imaju na raspolaganju sljedeće mogućnosti:
1. Mogu sami ili putem knjigovođe obaviti pretvorbu isprave iz
papirnatog u elektronički oblik koristeći informacijski sustav koji omogućuje
da se pretvorba iz papirnatog u elektronički oblik obavi na uređen i
provjerljiv način. U konkretnom slučaju to znači da obveznik, odnosno
knjigovođa za obveznika, može obaviti pretvorbu putem uređaja za skeniranje
koji zadovoljava uvjete propisane u članku 24. stavku 2. Pravilnika (tko je i
kada obavio pretvorbu isprave i kojim softverom je pretvorba obavljena).
Bitno je napomenuti da tu mogućnost ima gotovo svaki
"obični" skener, s kojim u paketu u pravilu dolazi i odgovarajući
software (program) koji zadovoljava tražene uvjete iz članka 24. stavka 2.
Pravilnika, a ukoliko skener, odnosno program koji dolazi uz skener ne
zadovoljava tražene uvjete, postoje programi besplatno dostupni na internetu koji
zadovoljavaju tražene uvjete. Zadovoljavanje ovih uvjeta ne iziskuje dodatne
troškove obvezniku. Naravno, uvijek postoji mogućnost da obveznici koriste
naprednije, samim time i skuplje programe, koji nude veće mogućnosti i veću
razinu sigurnosti od one propisane Pravilnikom.
2. Ukoliko poduzetnici iz određenih razloga žele veću razinu
sigurnosti prilikom pretvorbe iz papirnatog u elektronički oblik, mogu
pretvorbu obaviti na način predviđen člankom 24. stavkom 3. Pravilnika. To
konkretno znači da se za pretvorbu koriste (sami ili putem knjigovođe)
informacijskim sustavom koji ima potvrdu o sukladnosti za pretvorbu
dokumentacije iz papirnatog u elektronički oblik.
Odredba će se primjenjivati od stupanja na snagu provedbenih
propisa iz članka 53. stavka 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne
novine broj 61/18).
Napominjemo da knjigovodstvene isprave koje su pretvorene na način
propisan člancima 23. i 24. Pravilnika imaju pravnu snagu prema trećim osobama
kao izvornik, osim isprava za koje je drugim propisima određena obveza čuvanja
u izvorniku.
Člancima 41. i 42. Pravilnika propisan je način na koji će se
vršiti provjera izvornosti, pristupa poreznim aktima izdanim u elektroničkom
obliku – kroz postupak validacije. Također se propisuju kontrolni podaci koji
će biti sastavni dio poreznog akta koji se izdaje u elektroničkom obliku.
Obrazac prijava činjenica bitnih za oporezivanje je revidiran na
način da su izostavljeni određeni dijelovi (koje Porezna uprava zaprima preko
drugih obrazaca i od drugih tijela) te su dodani novi podaci koje Porezna
uprava zahtijeva prema novim odredbama poreznih propisa usklađenih s EU
zakonodavstvom. Tu se misli prvenstveno na podatke koji se mogu zatražiti za
kontrolirana inozemna društva, podatke o djelatnostima koje mogu činiti stalnu
poslovnu jedinicu te podatke o poslovnim računima izvan Republike Hrvatske.
U desetom dijelu Pravilnika u članku 63. dopunjene su odredbe o
elektroničkom potpisivanju podnesaka na način da se određenoj kategoriji
poreznih obveznika dopušta podnošenje obrazaca i žalbe putem nacionalno
priznate vjerodajnice sigurnosne razine 3, a to su fizičke osobe koje nisu
obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dohodak uz uvjet da ne
ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, kao i porezni obveznici koji
dohodak i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu sukladno članku 82. Zakona
o porezu na dohodak.
Tekst Pravilnika možete pročitati ovdje.