11.08.2021.
Stoga će donesene smjernice pomoći EU-u u provedbi europskog
zelenog plana, ispunjavanju zahtjevâ iz europskog zakonodavstva o klimi
i zelenijoj potrošnji EU-ovih sredstava. Smjernice su usklađene s ciljevima smanjenja
neto emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. i postizanja
klimatske neutralnosti do 2050., slijede načela „energetska učinkovitost
na prvom mjestu” i „ne nanositi bitnu štetu” te ispunjavaju zahtjeve utvrđene u
zakonodavstvu za nekoliko fondova EU-a kao što su InvestEU, Instrument za
povezivanje Europe, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond
(KF) i Fond za pravednu tranziciju (FPT).
Učinci klimatskih promjena na imovinu i infrastrukturu s dugim
životnim vijekom kao što su željeznice, mostovi i elektrane već su vidljivi, a
u budućnosti će se i povećavati. Među ostalim, posebnu pozornost treba
posvetiti izgradnji na područjima na koja će vjerojatno utjecati podizanje
razine mora. Isto tako, otpornost željezničkih pruga na promjene temperature
treba biti prilagođena predviđenom porastu maksimalnih temperatura, a ne
povijesnim vrijednostima. Stoga je neophodno da se jasno identificira
infrastruktura koja je pripremljena za klimatski neutralnu i klimatski otpornu
budućnost, ali i da se ulaže u tu infrastrukturu.
Priprema za klimatske promjene proces je u kojem se mjere
ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima uključuju u razvoj
infrastrukturnih projekata. U danas donesenim tehničkim smjernicama utvrđena su
zajednička načela i prakse za utvrđivanje, klasifikaciju i upravljanje fizičkim
klimatskim rizicima tijekom planiranja, razvoja, provedbe i praćenja
infrastrukturnih projekata i programa. Postupak je podijeljen u dva stupa
(ublažavanje i prilagodba) i dvije faze (pregled i detaljna analiza), a
dokumentiranje i provjera otpornosti na klimatske provjere smatraju se ključnim
elementima u donošenju odluka o ulaganju.
Konkretno, kad je riječ o infrastrukturi koja bi se trebala
koristiti i nakon 2050., u smjernicama se propisuje da se rad, održavanje i
konačna razgradnja za sve projekte trebaju provoditi na klimatski neutralan
način, što može uključivati pitanja povezana s kružnim gospodarstvom,
primjerice pitanja recikliranja ili prenamjene materijala. Otpornost novih
infrastrukturnih projekata na klimatske promjene trebalo bi osigurati
odgovarajućim mjerama prilagodbe koje se temelje na procjeni rizika od
klimatskih promjena.
Dodatne tehničke smjernice o osiguravanju otpornosti na
klimatske promjene za ulaganja koja nisu namijenjena za infrastrukturu dostupne
su u Obavijesti Komisije 2021/C 280-01.
Kontekst
Komisija je u bliskoj suradnji s potencijalnim partnerima u
provedbi za program InvestEU i Grupom EIB-a izradila nove tehničke smjernice za
osiguravanje otpornosti infrastrukturnih projekata na klimatske promjene.
Te su smjernice prvenstveno namijenjene nositeljima projekata i
stručnjacima uključenima u pripremu infrastrukturnih projekata. Mogu biti
korisne i javnim tijelima, partnerima u provedbi, ulagačima, dionicima i
drugima.
Na temelju pouka iz osiguravanja otpornosti velikih projekata na
klimatske promjene u razdoblju 2014. – 2020. u predmetnim se
smjernicama osiguravanje otpornosti na klimatske promjene uključuje u
upravljanje projektnim ciklusom (PCM), procjene utjecaja na okoliš (EIA) i
strateške procjene okoliša (SEA) te se preporučuje kako poduprijeti nacionalne
procese osiguravanja otpornosti na klimatske promjene u državama članicama.
Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:
Nove
tehničke smjernice za osiguravanje otpornosti infrastrukturnih projekata na
klimatske promjene
Strategija
EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama
Internetska
stranica o prilagodbi klimatskim promjenama