Rezultati projekta IEE BiogasHeat upućuju da je uvjetovanje korištenja barem dijela proizvedene toplinske energije iz kogeneracija na bioplin najjednostavniji način doprinosa ostvarenju ciljeva iz Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije (NAPOIE) budući da je ta energija već raspoloživa. No, usprkos tome što postojeći Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije već uključuje uvjetovanje korištenja dijela toplinske energije za sva postrojenja na bioplin veća od 300 kW električne snage (i sklapanje ugovora o otkupu električne energije s operatorom tržišta), postoje nedorečenosti koje priječe ostvarenju tog uvjeta i samim time bolju iskoristivost i profitabilnost takvih kogeneracija. Prema rezultatima projekta, odnosno istraživanja, korištenje toplinske energije iz postojećih i planiranih kogeneracija na bioplin bi otvorilo oko 240 radnih mjesta u poljoprivredi i preradi poljoprivrednih proizvoda. Za primjer, s raspoloživom toplinom bi se moglo osušiti oko 200.000 t voća i povrća ili grijati 7 milijuna kvadrata staklenika ili osušiti 4 milijuna tona žitarica ili 600.000 t digestata ili 500.000 t drvne sječke ili pasterizirati 110 milijuna hl mlijeka ili jednostavno proizvesti još dodatnih 85 GWh zelene električne energije iz ORC sustava. Naravno, nije za očekivati da će se u praksi ostvariti cjelokupna iskoristivost proizvedene toplinske energije, ali svako iskorištenje raspoložive energije je poželjno. „Postojeće stanje odražava loše korištenje toplinske energije. Kod 65 planiranih projekata upisanih u Registar projekata Obnovljivih izvora energije i kogeneracije pri Ministarstvu gospodarstva, ukupne električne snage 64 MW, predviđa se iskorištenje svega 3 MW toplinske snage. Računajući postojeće i buduće kogeneracije na bioplin, potencijalno je na raspolaganju oko 21 ktoe (kilotonaekvivalenta nafte) što je 8 puta više od proizvedene toplinske energije iz obnovljivih izvora (osim drva za ogrjev) u 2013., a čime bi se ostvario nacionalni cilj za grijanje i hlađenje predviđen u NAPOIE-u.”- izjavila je Biljana Kulišić, iz Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, Energetskog instituta Hrvoje Požar. Međutim, da situacija nije izrazito loša te da unutar kruga proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije ipak postoje i svijetli primjeri iskorištavanja otpadne toplinske energije pokazuju bioplinska postrojenja koja gradi AGROKOR ENERGIJA. Naime, na tim postrojenjima ukupno se iskoristi više od 85 % proizvedene otpadne toplinske energije za razne namjene: grijanje farmi, sterilizacija, ugušćivanje digestata, grijanje staklenika. „Podsjećamo da je na raspolaganju sinergija s poljoprivrednim fondom EAFRD-om koji omogućava sufinanciranje dijela korištenja toplinske energije u poljoprivredi čime bi se podržao energetski cilj o visokoučinkovitim kogeneracijama.“ – dodala je Kulišić. Istraživanje, izgradnju kapaciteta i izradu materijala je omogućio projekt IEE BiogasHeat (IEE/11/025): Razvitak održivog tržišta toplinske energije iz bioplinskih postrojenja www.biogasHeat.org Osim Hrvatske, u projektu sudjeluje još osam partnera iz Austrije, Belgije, Češke, Danske, Italije, Latvije, Njemačke i Rumunjske. Koordinator projekta je Ekodoma iz Latvije. Projekt traje od travnja 2012. do travnja 2015. godine, a ukupan budžet projekta iznosi 1,36 milijuna Eura. Projekt IEE BiogasHeat predstavlja kontinuitet od 6 projekata iz programa Inteligentna energija u Europi s ciljem razvoja tržišta bioplina na kojima je EIHP aktivan od 2006. godine. Projekt ističe da bi, za hrvatske uvjete, najprikladnije bilo korištenje toplinske energije za poljoprivredne procese i zadovoljavanje toplinskih potreba unutar poljoprivrednog gospodarstva (grijanje, hlađenje, topla voda, procesi prerade) te unutar ORC (Organic Rankine cycle) ciklusa za proizvodnju dodatne električne energije.