Najnovija anketa Eurobarometra (srpanj – kolovoz): Gospodarska situacija glavni je razlog zabrinutosti građana EU-a s obzirom na pandemiju koronavirusa

U novoj anketi Eurobarometra provedenoj u srpnju i kolovozu zabrinutost zbog gospodarske situacije odražava se u percepciji trenutačnog stanja gospodarstva. 64 % Europljana smatra da je situacija „loša”, a 42 % njih smatra da će se gospodarstvo njihove zemlje oporaviti od negativnih efekata pandemije koronavirusa „u 2023. ili kasnije”.

Europljani su podijeljeni (45 % njih je „zadovoljno”, a 44 % „nezadovoljno”) u pogledu mjera koje je EU poduzeo u borbi protiv pandemije. Međutim, njih 62 % navodi da vjeruju da će EU donositi ispravne odluke u budućnosti, a njih 60 % i dalje je optimistično u pogledu budućnosti EU-a.

1. Povjerenje u EU i predodžba o EU-u

Povjerenje u Europsku uniju ostalo je stabilno od jeseni 2019., na razini od 43 %, usprkos promjenama u percepciji javnosti tijekom pandemije. Povjerenje u nacionalne vlade i parlamente povećalo se (40 %, +6 postotnih bodova odnosno 36 %, +2 postotna boda).

U 15 država članica većina ispitanika navodi da imaju povjerenja u EU, pri čemu su najveći postoci zabilježeni u Irskoj (73 %), Danskoj (63 %) i Litvi (59 %). Najniže razine povjerenja u EU zabilježene su u Italiji (28 %), Francuskoj (30 %) i Grčkoj (32 %).

Postotak ispitanika koji imaju pozitivnu predodžbu o EU-u isti je kao i postotak onih čija je predodžba o EU-u neutralna (40 %). 19 % ispitanika ima negativnu predodžbu o EU-u (-1 postotni bod).

U 13 država članica većina ispitanika ima pozitivnu predodžbu o EU-u, pri čemu su najveći postoci zabilježeni u Irskoj (71 %), Poljskoj i Portugalu (55 % u obje). U 13 drugih država članica EU kod ispitanika generira uglavnom neutralnu sliku, pri čemu su najveći postoci zabilježeni na Malti (56 %), u Španjolskoj, Latviji i Sloveniji (48 % u svim trima).

2. Glavni razlozi za zabrinutost na razini EU-a i nacionalnoj razini

Građani navode gospodarsku situaciju kao najvažniji problem s kojim se EU suočava – više od jedne trećine (35 %) svih ispitanika, što je veliko povećanje od 16 postotnih bodova u usporedbi s jeseni 2019., kada je taj problem po važnosti bio na trećem mjestu. Zabrinutost zbog gospodarske situacije nije bila tako velika od proljeća 2014.

Europljani su sve zabrinutiji i zbog stanja javnih financija država članica (23 %, +6 postotnih bodova, najviša razina od proljeća 2015.). Taj se problem po važnosti popeo s petog na drugo mjesto, na istu razinu s imigracijom (23 %, -13 postotnih bodova), koja je sada na najnižoj razini od jeseni 2014.

Usred pandemije koronavirusa, zdravlje (22 %, nova stavka) je na četvrtom mjestu po broju ispitanika koji ga navode kao razlog za zabrinutost na razini EU-a. Pitanje okoliša i klimatskih promjena izgubilo je na važnosti (smanjenje za 8 postotnih bodova na 20 %), a iza njega slijedi nezaposlenost (17 %, +5 postotnih bodova).

Slično tome, gospodarska situacija (33 %, +17 postotnih bodova) pretekla je zdravlje kao najvažnije pitanje na nacionalnoj razini, popevši se sa sedmog na prvo mjesto. Iako na drugom mjestu, zabrinutost zbog zdravlja je u usporedbi s jeseni 2019. navedena znatno češće (31 %, +9 postotnih bodova) te je dosegla svoju najvišu razinu u proteklih šest godina.

Zabrinutost zbog nezaposlenosti također je znatno dobila na važnosti (28 %, +8 postotnih bodova), a slijede porast cijena/inflacija/troškovi života (18 %, -2 postotna boda), okoliš i klimatske promjene (14 %, -6 postotnih bodova) i dug opće države (12 %, +4 postotna boda). Broj ispitanika koji navode imigraciju kao razlog zabrinutosti (11 %, -5 postotnih bodova) na najnižoj je razini u proteklih šest godina.

3. Trenutačna gospodarska situacija

Od jeseni 2019. udio Europljana koji misle da je trenutačna situacija gospodarstva njihove zemlje „dobra” (34 %, -13 postotnih bodova) znatno se smanjio, dok se udio ispitanika koji tu situaciju smatraju „lošom” naglo povećao (64 %, +14 postotnih bodova).

Na nacionalnoj razini većina ispitanika u 10 zemalja navodi da je gospodarska situacija u njihovoj zemlji dobra (smanjenje u usporedbi s jeseni 2019. kada ih je bilo 15). Udio ispitanika koji kažu da je gospodarska situacija u njihovoj zemlji dobra kreće se od 83 % u Luksemburgu do 9 % u Grčkoj.

4. Pandemija koronavirusa i javno mnijenje u EU-u

Europljani su podijeljeni u pogledu mjera koje su poduzele institucije EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa (45 % „zadovoljnih”, a 44 % „nezadovoljnih”). Međutim, većina ispitanika u 19 država članica zadovoljna je mjerama koje su institucije Europske unije poduzele u borbi protiv pandemije koronavirusa. Najveće pozitivne brojke zabilježene su u Irskoj 71 %), Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj (u svim trima 60 %). U sedam zemalja, većina ispitanika je „nezadovoljno”, osobito u Luksemburgu (63 %), Italiji (58 %), Grčkoj i Češkoj (u obje 55 %) i Španjolskoj (52 %). U Austriji su udjeli zadovoljnih i nezadovoljnih ispitanika jednaki (oba 47 %).

Međutim, više od šest od deset Europljana vjeruje da će EU donijeti ispravne odluke u budućnosti (62 %). Najčešće navedeni prioriteti za odgovor EU-a na pandemiju koronavirusa jesu: utvrditi strategiju za suočavanje sa sličnim krizama u budućnosti i razviti instrumente za financiranje pronalaženja lijeka ili cjepiva (po 37 % za svaki od tih prioriteta). Njih 30 % smatra da bi razvoj europske zdravstvene politike trebao biti prioritet.

Osobna iskustva Europljana s karantenskim mjerama bila su jako raznolika. Sveukupno, otprilike tri od deset Europljana kaže da je bilo prilično lako nositi se s tim mjerama (31 %), dok jedna četvrtina njih kaže da je to bilo prilično teško (25 %). Konačno, njih 30 % kaže da je bilo „i lako i teško” nositi se s njima.

5. Ključna područja politike

Na pitanje o ciljevima europskog zelenog plana Europljani i dalje kao glavne prioritete navode „razvoj energije iz obnovljivih izvora” i „borbu protiv plastičnog otpada i nastavak zalaganja u pogledu pitanja jednokratne upotrebe plastike”. Više od jedne trećine njih misli da bi glavni prioritet trebao biti potpora europskim poljoprivrednicima (38 %) ili promicanje kružnog gospodarstva (36 %). Nešto više od tri od deset ispitanika (31 %) misli da bi glavni prioritet trebalo biti smanjenje potrošnje energije.

Ekonomska i monetarna unija i euro i dalje uživaju veliku podršku: 75 % ispitanika u europodručju podržava jedinstvenu valutu EU-a. U EU27 u cjelini podrška za euro povećala se na 67 % (+5).

6. Osjećati se građaninom EU-a i europska demokracija

Većina ljudi u 26 država članica EU-a (osim Italije) i 70 % u cijelom EU-u osjeća se građanima EU-a. Na nacionalnoj razini najveći postoci zabilježeni su u Irskoj i Luksemburgu (89 % u obje zemlje), Poljskoj (83 %), Slovačkoj i Njemačkoj (82 % u obje zemlje), Litvi (81 %), Mađarskoj, Portugalu i Danskoj (80 % u svima).

Većina Europljana (53 %) kaže da su zadovoljni time kako u EU-u funkcionira demokracija. Udio ispitanika koji su „nezadovoljni” povećao se od jeseni 2019. za 3 postotna boda, na 43 %.

7. Optimizam u pogledu budućnosti EU-a

Konačno, u ovom teškom razdoblju, 60 % Europljana kaže da su optimistični u pogledu budućnosti EU-a. Kad je riječ o optimizmu najveći postoci zabilježeni su u Irskoj (81 %), Litvi i Poljskoj (75 % u obje) i Hrvatskoj (74 %). Najniže razine optimizma zabilježene su u Grčkoj (44 %) i Italiji (49 %), gdje je postotak pesimističnih ispitanika veći od postotka optimističnih, i Francuskoj, gdje su postoci podjednaki (49 % oba).

Kontekst

Anketa „Ljeto 2020. – standardno istraživanje Eurobarometra” (EB 93) provedena je uživo i, u iznimnim slučajevima, putem interneta od 9. srpnja do 26. kolovoza 2020. u 27 država članica, u Ujedinjenoj Kraljevini i u zemljama kandidatkinjama^[1]. U 27 država članica proveden je 26 681 intervju.

Više informacija na poveznici:

Standardno istraživanje Eurobarometra 93