Ministar Erlić najavio 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova, na raspolaganju više od 550 milijuna eura

Kako je naveo, Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Konferencija pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.” okupila je u prostorijama HUP-a poduzetnike te predstavnike ministarstava i agencija ključnih za poduzetničke natječaje, koji su međusobno razgovarali o nužnim promjenama i prilikama za pojednostavljenje analiziranih procedura iskorištavanja europskih sredstava.

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, istaknula je tom prilikom da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica Europske unije. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, istaknula je Weber. 

HUP EUPRO je u sklopu konferencije tradicionalno predstavio preporuke za unapređenje sustava EU fondova.  Natalia Zielinska, predsjednica HUP EUPRO-a, poručila je da je od 2013. godine postignut značajan iskorak u pojednostavljenju procedura i transparentnosti procesa. Ipak, naglasila je da su pred hrvatskim poduzetnicima i dalje izazovi koje je moguće prevladati samo kroz odgovornost, transparentnost i bolju komunikaciju.

“Kada govorimo o odgovornosti, naglašavamo potrebu jasnih pravila i poštivanja rokova – od objave natječaja do donošenja odluka. Pravovremena najava s detaljnim informacijama ključna je kako bismo korisnicima omogućili kvalitetnu pripremu projekata. Kod transparentnosti, važan je uvid u cijeli proces – od metodologije bodovanja do objave rezultata evaluacije. Ovo ne samo da doprinosi povjerenju u sustav već osigurava i pravedan tretman svih prijavitelja. Napokon, kod komunikacije, potrebno je osigurati dijalog temeljen na pravovremenim i konkretnim informacijama. Institucije i konzultanti moraju zajednički raditi na tome da procesi budu što jasniji, s manje administrativnih tereta”, objasnila je Zielinska.

U sklopu konferencije održano je više zajedničkih rasprava između predstavnika državnih institucija i članova HUP EUPRO-a. Predstavnici poslodavaca su, primjerice, predložili da se prijavitelju pošalje kompletno izvješće o ocjeni i razlogu manjeg broja bodova, odnosno odbijanja projektnog prijedloga, po uzoru na postupanja Europske komisije kod centraliziranih natječaja. Iz nadležnih javnih institucija su se pritom složili da je potreban zajednički razgovor, kao i razvoj novog formata koji je prihvatljiv i tijelima i korisnicima.

Veliki interes povukao se oko mogućih dodatnih sredstava za HBOR kredite za turizam s otpisom glavnice. Iz MRRFEU-a su istaknuli da će o tome razmišljati u trenutku isplate kredita korisnicima, ali i da je fokus na zrelim projektima s građevinskom dozvolom koji uvažavaju sve tzv. “zelene” kriterije. Za otplatu kredita koji se ne otpisuje, tržišna kamatna stopa bit će određena prema rizičnosti pojedinog klijenta, s time da će za mikro, mala i srednja poduzeća očekivana stopa iznositi 4 posto.

U domeni zelenih ulaganja, poduzetnici su jako zainteresirani za teme kružnog gospodarstva, energetske učinkovitosti i korištenja otpada kao resursa. HUP EUPRO je u panelu “Green is new black” na temu zelenih natječaja istaknula važnost podrške investitorima od strane vanjskih stručnjaka za pripremu kompleksne dokumentacije, a koji često nisu prihvatljiv trošak. Zaključno, upućene su preporuke za proširenje prihvatljivih sektora, ali i fokusa ulaganja u budućim natječajima s ciljem brže zelene tranzicije gospodarstava.