10.07.2020.
Kancelarka
Angela Merkel izjavila je da su temeljna prava prva briga njemačkog
predsjedavanja Vijećem Europske unije. Europa je, kaže, pretrpjela krize
jer su na kraju svi postali svjesni onoga što je neophodno - temeljna prava
i kohezija. "Ovo su prava koja vrijede za sve. Ne
primjenjuju se više za neke nego druge. Ne vrijede za neke ljude stalno, a
za druge samo ponekad. Primjenjuju se na sve, svo vrijeme. "
U
svom obraćanju Europskom parlamentu u Bruxellesu kancelarka Angela Merkel
objasnila je prioritete njemačkog predsjedavanja Vijećem Europske
unije. 1. srpnja Njemačka je preuzela predsjedništvo na razdoblje od šest
mjeseci. Moto je „Zajedno za oporavak Europe“.
Kohezija
i europska solidarnost
Druga
glavna briga njemačkog predsjedanja, rekla je kancelarka, je
kohezija. Međutim, europska solidarnost je više od humane geste. To
je dugoročna investicija. To će se svima isplatiti. Iz tog je razloga
kancelarka pozvala na postizanje sporazuma o otvorenim financijskim pitanjima EU ovog
ljeta . Sretna je što prijedlog Europske komisije
za proračun EU uzima u obzir mnoge aspekte post-pandemijskog
europskog fonda za oporavak.
Kancelarka
je predložila fond za oporavak 500 milijardi eura s francuskim predsjednikom
Emmanuelom Macronom. Međutim, naglasila je da iako je solidarnost s
regijama koje je kriza najviše pogodila u interesu svih država, važno je
osigurati da "teret ne postane nerazuman za ekonomski jače države".
Europa
mora biti predvodnik u klimatskim akcijama
Potreba
za savladavanjem pandemije i njezinim posljedicama oblikovat će, naravno,
njemačko predsjedništvo Vijećem Europske unije, rekla je Angela
Merkel. Ipak, važno je ne izgubiti iz vida ostale izazove. U vezi s
klimatskim promjenama, ukazala je na program klimatskih mjera koji je prije
šest mjeseci predložila predsjednica Komisije Ursula von der
Leyen. Jednako je uvjerena, izjavila je, da globalno rješenje klimatskih
promjena može postojati samo ako Europa djeluje kao čimbenik na polju
klimatskih akcijja.
Važno
joj je osigurati da se klimatska neutralnost Europe od 2050. godine prevede u
zakon. Zato pozdravlja razmatranje Europske komisije za smanjenje emisija
do 2030. na između 50 i 55 posto razine iz 1990., kao privremeni korak. „U
tom cilju također ćemo podržati rad na europskom zakonodavstvu o klimatskim
akcijama.“
Digitalna
transformacija potrebna društvu
Kancelarka
je digitalnu transformaciju navela kao daljnji veliki izazov. To zahtijeva
„da promijenimo način na koji živimo i način na koji se dugoročno bavimo
gospodarskom aktivnošću“. Te se činjenice mnogi boje, ali ona je naglasila
da je to "nužna promjena za naše društvo, koja će nam dugoročno donijeti
veću zaštitu i održivost".
Angela
Merkel ukazala je na opasnosti po demokraciju - osobito tijekom pandemije
COVID-19. "Ne možemo se boriti protiv pandemije lažima i
dezinformacijama, baš kao što se protiv nje ne možemo boriti govorom mržnje i
neistinama." U demokraciji moraju postojati istina i
transparentnost. "To izdvaja Europu, a Njemačka će za to raditi
tijekom svog predsjedavanja."
Odgovornost
Europe u globaliziranom svijetu
Završna
se kancelarka osvrnula na ulogu Europe u svijetu. „Živimo u doba globalnih
previranja u kojima se polja sila mijenjaju.“ Unatoč svojoj uključenosti u
transatlantski savez, Europa je odgovornija za sebe. Pitanje je sada
"želimo li Europu koja čuva svoju slobodu i identitet čak i u doba
globalizacije". U toj situaciji potrebna je snažna vanjska i
sigurnosna politika.
Uz
pregovore o budućim odnosima s Ujedinjenim Kraljevstvom, napredak mora biti
postignut i u ostalim vanjskopolitičkim područjima – u pristupnim pregovorima
sa Sjevernom Makedonijom i, možda, s Albanijom, odnosima s Afrikom i Afričkom
unijom, kao i politike migracija i azila. Strateški odnosi s Kinom također
su izuzetno važni, rekla je kancelarka.
Konferencija
o budućnosti Europe
Tijekom
predsjedavanja Vijećem Europske unije, Njemačka želi nastaviti raspravljati želi
li EU zadržati načelo jednoglasnog glasovanja o pitanjima vanjskih
poslova i sigurnosne politike ili ne. "Također bismo trebali voditi
ovu raspravu u okviru konferencije o budućnosti Europe, koju je Europska
komisija predložila prošle godine, i za koju ste svojim odlukama razvili mnogo
ideja", rekla je kancelarka.
Kancelarka
je odala počast skladatelju europske himne, Ludwigu van Beethovenu. Deveta
simfonija, rekla je, uvijek je podiže. Izrazila je želju da poruka koju
prenosi ova glazba, ideja bratstva i jedinstva, treba voditi
Europu. "Koja bi poruka mogla biti primjerenija od toga da je ova
Europa sposobna za velike stvari ako budemo zajedno i idemo zajedno?" zaključila
je.