Međunarodna konferencija o graditeljstvu: Nepoštena konkurencija iz trećih zemalja istiskuje domaće kompanije, važno je osigurati fer tržišnu utakmicu

Angažiranjem nepoštene konkurencije iz trećih zemalja sredstva od investicija u infrastrukturu, umjesto da podupru domaća gospodarstva, prelijevaju se izvan zajedničkog tržišta EU. Situacija je vrlo ozbiljna pa iz građevinskog sektora apeliraju na javne naručitelje koji usmjeravaju milijarde eura investicija u infrastrukturu da hitno počnu koristiti već postojeće alate u borbi protiv nepoštene konkurencije. Također, u Hrvatskoj je nužno što prije izmijeniti zakonodavni okvir i provoditi nadzor isplata plaća prema Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo kako bi se osigurala fer tržišna utakmica domaćim građevinskim kompanijama. Ključne su to poruke zajedničke međunarodne konferencije HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, Europskog udruženja izvođača radova (FIEC) i Udruženja međunarodnih izvođača radova (EIC).

Konferencija pod nazivom „Nelojalna konkurencija ponuditelja iz trećih zemalja u javnoj nabavi građevinskih radova – prema poštenom tržištu“ okupila je predstavnike državnih institucija, europskih tijela, javnih naručitelja, socijalnih partnera, zastupnike u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji te brojne predstavnike građevinske industrije iz Hrvatske i Europske unije.

Dugoročna šteta za nacionalno gospodarstvo

Analiza kompozicije troškova dostupnih kroz ponude na javnim natječajima između europskih i konkretno kineskih kompanija pokazuje da su troškovi kineskih kompanija na razini od svega 76 posto stvarnog troška EU kompanija. Analiza je pokazala da razlika nastaje na znatno nižim troškovima rada, ali i opreme i materijala, s obzirom da umjesto lokalne te kompanije koriste vlastitu operativu iz matičnih zemalja. Koliko je velika prijetnja takve nepoštene konkurencije najbolje ilustrira usporedba veličine jedne kineske kompanije koja je aktivna i na hrvatskom tržištu, China Railway Construction Corporation Limited (CRCC) i kompletnog domaćeg građevinskog sektora. CRCC zapošljava 340.000 radnika, ostvaruje godišnji prihod od 150 milijardi eura i neto dobit od 27 milijardi eura. Za usporedbu, 15 najvećih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj ukupno ima 4.810 radnika, godišnje uprihoduje 1,6 milijardi eura i ostvaruje 112 milijuna eura neto dobiti.

“Dugoročna šteta za nacionalno gospodarstvo prepuštanjem tržišta infrastrukturnih radova nepoštenoj konkurenciji uvelike nadmašuje kratkoročne uštede za pojedinačne javne naručitelje. U javnim nabavama je načelo izbora ekonomski najpovoljnija ponuda, a to nikako ne može biti ponuda koja umjetno niskim cijenama uništava domaći sektor. Javnu nabavu treba početi koristiti kao alat za postizanje što snažnijeg pozitivnog efekta velikih infrastrukturnih investicija na domaće gospodarstvo, a to jedino možemo osigurati fer tržišnim uvjetima u kojima domaće kompanije imaju jednak pristup poslovima. Svima je u cilju da imamo snažan građevinski sektor, sa dobro plaćenim stručnjacima i modernom operativom, koji može konkurirati u široj regiji. To možemo jedino ako tom istom sektoru skinemo uteg nepoštene konkurencije”, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Iz HUP-Udruge graditeljstva su istaknuli da je investicijski val u cestogradnju i obnovu željezničke infrastrukture kroz najave natječaja u Hrvatskoj procijenjen na 11,2 milijardi eura, uz velike najave i u Sloveniji i drugim zemljama regije. Domaći građevinski sektor je zbog manjka velikih infrastrukturnih investicija u posljednjih 15-tak godina u riziku gubitka kvalitetnih referenci za konkuriranje u velikim projektima, zbog čega je još važnije u novom investicijskom ciklusu osigurati uvjete za fer tržišno natjecanje. Građevinski sektor u Hrvatskoj zapošljava 150 tisuća radnika i generira 6,3% BDP-a.

“Nepoštena konkurencija iz trećih zemalja ugrožava građevinski sektor, narušava tržišnu ravnotežu i dovodi do gubitka radnih mjesta. Strani ponuđači iz trećih zemalja često koriste državne subvencije, jeftinu radnu snagu i snižene standarde kako bi ostvarili nepravednu prednost. To slabi domaće kompanije koje imaju znanja i sposobnosti odraditi velike projekte, ali i smanjuje pozitivan impuls koji investicije u infrastrukturu trebaju imati na gospodarstvo, na državni proračun i na životni standard građana. Ono što je posebno problematično je da u Hrvatskoj vidimo praksu prijavljivanja nepoštene konkurencije na javne natječaje sve niže vrijednosti, ispod 10 milijuna eura, što je izravna prijetnja kompletnom sektoru, ne samo najvećim kompanijama. Mi bi trebali iskoristiti najavljeni veliki investicijski ciklus u infrastrukturu u Hrvatskoj i regiji za izgradnju domaćih referenci i operative te za podizanje konkurentnosti domaćeg graditeljstva, a ne preliti ta sredstva van granica Hrvatske”, izjavio je Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.

Javna nabava kao ključan alat

Iz HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva naglasili su da uređivanje tržišta i nedopuštanje nepoštene konkurencije neće umanjiti konkurenciju i dovesti do većih cijena za javne naručitelje. Efekt će naime biti sasvim suprotan, to će predstavljati dodatan poticaj domaćim kompanijama i čitavom sektoru za sudjelovanje u javnim natječajima, za investiranje u operativu i stručnjake, a šire ekonomske koristi od fer tržišne utakmice su brojne, jer novac od investicije se ne prelijeva van granica nego ostaje u državi, kroz poreze, doprinose, plaće, ulaganja u ljude i tehnologiju.

Sudionici konferencije su se složili da je javna nabava ključan alat osiguravanja fer tržišne utakmice. Istaknuli su da je veliki preokret u smjeru zaštite fer tržišne utakmice omogućila recentna presuda Suda EU u predmetu C-652/22 | Kolin Inşaat Turizam Sanayi ve Ticaret koja nalaže da se gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum u području javne nabave s EU ne mogu pozivati na jednako postupanje u projektima javne nabave u EU članicama. No, isto tako iz sektora ističu da se ta presuda i dalje ne koristi za isključivanje takvih gospodarskih subjekata iz javnih natječaja.

„Javna nabava trebala bi se koristiti kao alat za uspostavu ravnopravnih tržišnih uvjeta u Europi, uključujući strože kriterije ponuditelje iz trećih zemalja i sprječavanje neuobičajeno niskih ponuda. Smatramo da bi Europska unija trebala financirati samo projekte javne nabave koji se dodjeljuju europskim tvrtkama ili tvrtkama iz zemalja koje su potpisale sporazum koji im daje recipročan pristup tržištu nabave EU. Također, ističemo važnost smanjenja regulatornog opterećenja za poduzeća iz EU-a, uz istovremeno sprječavanje nepravednih prednosti za ponuditelje iz trećih zemalja zbog subvencija“, poručio je Afonso Brito iz Europskog udruženja izvođača radova (FIEC).

O nužnosti usklađivanja EU regulative o javnoj nabavi upravo u smjeru sprječavanja nepoštene konkurencije iz trećih zemalja diskutira se i na razini Europskog parlamenta koji je pokrenuo izmjene postojeće Direktive. Izvjestiteljica “iz sjene” (shadow rapporteur) koja radi na prijedlogu izmjena Direktive u ime Europskog parlamenta, Jeannette Baljeu, priključila se konferenciji video vezom.

“Svjedočimo sve većoj prisutnosti tvrtki iz trećih zemalja, koje ulaze na europsko tržište koristeći nepoštene prakse. Mnoge od njih primaju državne subvencije i posluju u uvjetima koji nisu u skladu s našim tržišnim principima te često podnose nenormalno niske ponude. Potrebno je pojednostaviti javne nabave korištenjem digitalnih alata i stvoriti jednostavan sustav, pristupačan svim EU poduzetnicima, a posebno malim i srednjim tvrtkama”, naglasila je Jeannette Baljeu, zastupnica u Europskom parlamentu iz Nizozemske.

Iz domaćeg sindikata su upozorili da u Hrvatskoj i sada postoji mnogo načina kako se može ograničiti odnosno penalizirati kompanije koje predstavljaju nelojalnu konkurenciju, no ti alati se ne koriste.

”Iako postoji zakonodavni okvir koji omogućuje inspekciji rada i poreznoj upravi nadzor obračuna i isplata ugovorenih plaća kolektivnim ugovorom sa proširenom primjenom na cijeli građevinski sektor, to na žalost ne funkcionira u praksi. Imamo saznanja raznih kršenja kolektivnog ugovora, posebno od strane kompanija iz trećih zemalja, ali i nekih nepoštenih domaćih kompanija, čemu moramo stati na kraj, osigurati efikasnije načine provjere poštivanja kolektivnih ugovora na gradilištima i zahtijevati da dokaz o poštivanju kolektivnog ugovora bude obavezan element javne nabave”, izjavila je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Prijedlog konkretnih mjera

Iz HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva su predstavili i konkretne zahtjeve za osiguravanje fer tržišne utakmice:

●        Stroža pravila za uključivanje ponuditelja iz trećih zemalja kroz donošenje novog „Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave”;

●        Obveza dokazivanja usklađenosti ponuditelja s europskim standardima;

●        Isključenje ponuditelja iz trećih zemalja koji nisu potpisnici Sporazuma o javnoj nabavi s EU kao pravilo

●        Uvođenje 20% korektivnog faktora u bodovanju ponuda ponuditelja iz trećih zemalja koji nisu potpisnici Sporazuma o javnoj nabavi s EU, a sudjeluju u postupcima uz prethodnu suglasnost nadležnih tijela;

●        Automatsko odbijanje neusklađenih ponuda;

●        Spuštanje limita primjene EU uredbe o stranim subvencijama za manje države članice s 250 milijuna na 50 milijuna eura;

●        Unaprjeđenje Zakona o javnoj nabavi uz jasniju provjeru izuzetno niskih ponuda i provjere referenci ponuditelja izvan EU