To značajno priznanje odgovornosti prema zaposlenima svečano je uručila predsjednica Instituta za istraživanje i edukaciju – Zaposlena mama, mr.sc. Dijana Kobas Dešković. Svečanoj dodjeli je prisustvovao i ministar rada i mirovinskog sustava prof. dr.sc. Mirando Mrsić, dr. med. koji je u okviru resornog ministarstva u protekle četiri godine podržao razvoj politika koje omogućavaju kvalitetniju ravnotežu privatnog i poslovnog života i rodnu jednakost. Svečanoj dodjeli prisustvovala je i predstavnica HUP-a i Global Compact mreže Hrvatska Nataša Novaković, savjetnica glavnog direktora za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala. Povodom svečanog primanja novih članica u klub Mamforce kompanija Dijana Kobas Dešković je izjavila:“Kad smo prije četiri godine započeli s inicijativnom bilo je teško naći sugovornike koji razumiju zašto su teme koje donosimo na stol važne. Sad je već svima jasno da je pitanje mogućnosti usklađenja privatnog i poslovnog života izuzetno važno za zdravlje i angažiranog zaposlenih, a time i produktivnost kompanija. Također, rodna jednakost se konačno prepoznaje kao ekonomska varijabla koja doprinosi konkurentnosti kompanija i nacionalnih gospodarstava. Izuzetno nam je drago da smo s MAMFORCE inicijativom zajedno s kompanijama koje nas prate pomogli pogurati tržište bliže trendovima razvijenih zemalja. Svaka nova kompanija donosi novu vrijednost zahvaljujući čemu zajedno brže rastemo.“ Predstavljeni su i rezultati istaživanja Instituta - Zaposlena mama, „Percepcija plaća u Hrvatskoj – postoji li razlika u plaćama između majki, žena i muškaraca“ , koje je provedeno tijekom prosinca u Hrvatskoj na uzorku od 250 ispitanih. Rezultati istraživanja pokazuju da su financijski uvjeti na početku karijere jednaki, ali da do razlika dolazi kasnije u značajnoj mjeri zbog majčinstva. Iako muškarci i žene dominantno vjeruju da imaju iste plaće, s time se ne slaže 34 posto žena. Nadalje, većina muškaraca i žena vjeruje da majke imaju jednake plaće kao i ostale žene, dok manji dio žena smatra da nemaju (19 posto). Međutim, kad pogledamo podatke kroz prizmu broja djece, onda jasno vidimo da roditelji dvoje i više djece smatraju da su plaće majki male djece niže od plaća drugih žena. Takva percepcija je u skladu s opipljivim tržišnim pokazateljima koji ukazuju na niže plaće žena u odnosu na muškarce, kao i majki s malom djecom u odnosu na druge žene. Taj fenomen je globalno prepoznat i naziva se Motherhood Pay Penalty, odnosno financijska kazna majčinstva u slobodnom hrvatskom prijevodu. Interesantno je da srednji menadžment (31 posto) i Uprava (21 posto) smatraju da majke imaju manje plaće, isto kao i ispitani višeg obrazovanja (magisterij, MBA). Takvi rezultati su u skladu s nalazima analize plaća u Hrvatskoj (Nestić, D., 2010, 2007), koji je ukazao na povećanje razlike u plaćama kad se uzmu u obzir edukacija i iskustvo jer žene ne uspijevaju ostvariti primanja jednaka muškim kolegama s istim kvalifikacijama i iskustvom. Stoga je i rodna razlika u plaćama kao (razlika u plaćama između muškaraca i žena) i financijska kazna majčinstva, odnosno razlika u plaćama između majki i ostalih žena još veća kad se postojeći pokazatelji korigiraju za obrazovanje. Takav nalaz također upućuje na postojanje staklenog stropa u Hrvatskoj. Više o rezultatima istraživanja možete naći u prilogu (Istraživanje – percepcija plaća_sažetak).