Lani su pacijenti u privatnim zdravstvenim ustanovama ostavili više od 3 milijarde kuna

Ove godine su se predstavnici vaše udruge našli s nekoliko ministara i uputili više zanimljivih prijedloga?

Tako je, naša udruga pri HUP-u jako je aktivna. Kontinuirano radimo na jačanju pozicije privatnih ustanova kako bismo našim pacijentima pružili što bolju uslugu. Također, jako puno napora ulažemo u pozicioniranje Hrvatske kao top destinacije za medicinski turizam. Želimo rasteretiti javni sektor i time im omogućili bolju organizaciju vlastitog posla i pružanja još bolje usluge hrvatskim pacijentima.

Koliko je privatnih zdravstvenih ustanova registrirano u RH, koliko ljudi one upošljavaju?

U Hrvatskoj imamo oko 1170 zdravstvenih ustanova, ordinacija, poliklinika i klinika. Procjenjuje se da su tijekom 2017. pacijenti izravno u privatnim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj ostavili više od tri milijarde kuna, plaćanjima iz vlastitog džepa što predstavlja konstantan rast. Recimo, samo u odnosu na 2016., kad je promet bio 2,38 milijardi kuna, govorimo o rastu od više od 20 posto. Privatni zdravstveni sektor zapošljava 12.000 ljudi, odnosno oko 16 posto ukupnog broja zdravstvenih djelatnika, te drži 17 posto ukupne medicinske opreme, što je relevantan potencijal.

Vaša udruga se zalaže se za poslovanje zdravstvenih ustanova po tržišnim principima prema jednakim uvjetima bez obzira na vlasničku strukturu - znači li to da sada uvjeti nisu jednaki?

Nažalost, nisu. Fokus Ministarstva je, potpuno očekivano, na javnom zdravstvu. Trenutno smo mi, kao privatne ustanove, u vrlo nepoželjnom položaju. Prema određenim kriterijima Ministarstva gospodarstva mi nismo poduzetnici, dok nam, recimo, Agencija za investicije i konkurentnost ne omogućuje poticaje jer ne postoji zakonski okvir za zdravstveni turizam. No, siguran sam da se jednog dana, i to u skorijoj budućnosti, sinergijom privatnog i javnog sektora može pružiti još bolja usluga pacijentima, podići standardi usluge, smanjiti liste čekanja, ali i postići bolja organizacija poslovanja te veće zadovoljstvo samog medicinskog osoblja. Ako ćemo razviti ovakvu viziju, hrvatsko zdravstvo čekaju jako lijepe stvari, a to znači da će i hrvatski pacijenti biti puno zadovoljniji. Nažalost, ne smijemo povlačiti sredstva iz EU fondova, jer nas nadležno ministarstvo nije stavilo u program od 2014.-2020.

Zašto privatnici u zdravstvu nisu uvršteni u operativni plan za period do 2020.?

Preporučio bih vam da odgovor najbolje potražite direktno u Ministarstvu zdravstva. Ono na čemu mi inzistiramo jest da uđemo u operativni plan od 2021.-2027. Prošlost ne možemo mijenjati, ali možemo utjecati na buduća zbivanja.

Zalažete se i za stvaranje uvjeta za tržišnu i realnu cijenu zdravstvene usluge- što znači tržišna i realna cijena, kako doći do nje?

Tržišna cijena je ono što su ljudi spremni platiti za uslugu koju dobivaju i upravo tako mi u privatnom sektoru i radimo. Ako ne učinimo sve što je u našoj moći kako bismo komunicirali klijentima i pacijentima da smo tu za njih, nećemo opstati na tržištu niti moći plaćati svoje obaveze. Ovdje je glavna tema plaćanje usluga HZZO-a, koji od svog ukupnog budžeta samo 1,6 posto troši na privatni sektor. Razlog tomu je i činjenica da Zavod plaća puno ispod tržišne cijene. Je li to održivo? Trebam li takav sustav mijenjati? Treba li uvesti i privatna osiguranja? Odgovor na sva tri pitanja je svakako poželjan.

Rečeno je i da je za razvoj zdravstvenog, odnosno medicinskog turizma tijekom cijele godine neophodna i potpora države - na kakvu se potporu misli?

Time se misli na pozicioniranje Hrvatske kao destinacije za zdravstveno - medicinski turizam gdje nam svakako treba pomoć Ministarstva turizma i HTZ-a. Prošle je godine, 2017., ministar turizma Gari Cappelli po prvi put ikada odobrio budžet za oglašavanje zdravstvenog, odnosno, medicinskog turizam i to je već veliki korak naprijed. Smatram da bi trebalo taj budžet pojačati u naredne tri godine, što bi nam bilo dovoljno da se oglašavamo u inozemstvu, prema 18,5 milijuna turista koji posjete Hrvatsku svake godine. Imamo veliki potencijal, odlične klinike, najnoviju tehnologiju u privatnim klinikama, imamo izvrsno i stručno medicinsko osoblje te veliki broj klinika koje već rade s internacionalnim klijentima. Upravo zato nam treba pomoć države kako bismo se, kao Hrvatska, bolje pozicionirali, doveli što veći broj klijenata, odnosno pacijenata u Lijepu našu i time direktno utjecali na produljenje turističke sezone te izvoz. Smatramo da bi ova vrsta turizma mogla biti poluga za rast BDP-a u sljedećih 20 do 30 godina.

Koliko RH godišnje prihoduje od medicinskog turizma, a koliko bi se moglo uprihoditi?

Prije nekoliko mjeseci je Robert Pende, zamjenik ministra turizma, u HTVovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska izjavio da od zdravstvenog turizma Hrvatska uprihodi oko 300 milijuna eura, a da nam je potencijal milijarda eura. Smatram da možemo napraviti i puno više od toga.

Kako tumačite činjenicu da su lani pacijenti u privatnim zdravstvenim ustanovama ostavili više od tri milijarde kuna, odnosno 20 posto više nego 2016.? Je li uzrok porast standarda pacijenata, razine usluge u privatnim ustanovama ili kriza javnog zdravstva?

Razloga je doista puno. Prvenstveno, privatne zdravstvene ustanove puno bolje komuniciraju sa svojim pacijentima i pritom mislim na marketing kroz društvene mreže, dostupnost preko call centara, kvalitetniju organizaciju i tako dalje. Ulažu u najnoviju tehnologiju, kontinuiranu edukaciju radnog kadra, bave se dolascima internacionalnih pacijenata, fokusiraju se na pacijente što se osjeti prilikom njihova dolaska. Pacijenti puno brže dolaze do narudžbe i svoga doktora, a ujedno žele i bolju uslugu te minimalno vrijeme čekanja, žele daje medicinsko osoblje njima na usluzi, a ne obratno. Ovaj trend će se svakako nastaviti, što mislim da je izuzetno dobro i za nas i za javni sektor jer se tako diže standard usluge na svim područjima.

Koliko je domaće zdravstvo, javno i privatno, profitiralo ulaskom RH u EU?

Otvaranjem ogromnom tržištu od 500 milijuna ljudi svakako smo profitirali, no taj smo potencijal počeli koristiti tek 2017. oglašavanjem u inozemstvu i pozicioniranjem Hrvatske kao destinacije za medicinski turizam. Druga strana medalje, ona izazovnija, je činjenica da se to isto tržište otvorilo za naše medicinsko osoblje. Naime, postali smo svojevrsni švedski stol za bogatije zemlje Zapada, koje su s izdašnim ponudama agresivno počele privlačiti naše vrhunske doktore i odlične medicinske sestre. Iako financije nisu prvi razlog odlaska, važan su faktor donošenja takve odluke. Tu je ponajviše izgubio javni sektor, ali i svi mi koji živimo u Hrvatskoj. Imate li problema s odlaskom kadrova u inozemstvo, kolika je razlika u njihovim plaćama u RH i na zapadu? Može se dobiti i do tri puta više nego u Hrvatskoj. Trebamo pokazati našem medicinskom osoblju da su nam važni i trebamo ulagati u njih kako bi oni sami poželjeli ostati u Hrvatskoj. To moramo učiniti, jer su doktori i medicinske sestre jedna od osovina svakog društva.

Vaša poliklinika je vodeća za estetsku kirurgiju i stomatologiju, koje su vrlo atraktivne za medicinski turizamkoliko pacijenata (klijenata) godišnje vam dolazi iz inozemstva, odnosno koliki dio prihoda Poliklinike Bagatin otpada na dolaske stranaca?

Oko 500 inozemnih klijenata iz 33 zemlje svijeta dosad je došlo u našu kliniku te potrošilo oko pet milijuna kuna godišnje, s naglaskom da ta brojka raste iz godine u godinu. Ove godine bi brojka trebala biti puno veća. Uz inozemne pacijente, našu Polikliniku posjećuje veliki broj Hrvata iz dijaspore. Ponosan sam da je dijaspora prepoznala da su hrvatske klinike »kvalitetnije i povoljnije od klinika u zemljama u kojima žive i raduje me da sve veći broj naših ljudi posjećuje Polikliniku Bagatin. Procjenjuje se da oko 3,5 milijuna Hrvata živi van Hrvatske, što je veliki potencijal za naš privatni sektor. Oni su naši najjači, najbolji i najglasniji ambasadori u svijetu