U zakon se po prvi puta uvode odredbe o odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika i psihofizioloških napora na radu no bez prekršajnih odredbi, sve u cilju edukacije svih dionika. Predloženim zakonom propisuje se osnivanje Zavoda za zaštitu na radu, koji će u provedbenom smislu biti u okvirima nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava i preuzima segment sigurnosti u zaštiti na radu, a koji će, između ostaloga, pružati pomoć poslodavcima, a osobito malim i srednjim, kao provedbeno i savjetodavno tijelo. Zavod bi trebao poslodavcima pružiti potrebnu stručnu pomoć u provođenju mjera zaštite na radu i prevenciji nezgoda, ozljeda i profesionalnih bolesti, zavisno od rizika kojima su radnici izloženi. Posao Zavoda je i uređivanje i obrađivanje svih podataka vezano za zaštitu na radu preko središnjeg centralnog sustava za obradu podataka (tzv. Data Collector), što bi trebalo olakšati posao svim dionicima u području zaštite na radu. U cjelini gledano, Zakon ne donosi nikakve suštinske izmjene u odnosu na Zakon o zaštiti na radu koji se primjenjuje još od 1996. godine i koji je do sada imao brojne izmjene. U konačnici, cjelovitost teksta Zakona moći će se iščitati tek nakon što se donesu svi podzakonski akti (ukupno dvanaest), a trenutno se radi na četiri Pravilnika, na koja smo se i očitovali. Vezano uz Pravilnik o procjeni rizika i Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu održan je sastanak s predstavnicima ministarstva i veći dio naših primjedbi je usvojen no konačne tekstove Pravilnika predlagatelj će nam tek dostaviti. Uskoro će biti održan sastanak vezano uz Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita i Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu. Tekst Konačnog prijedloga Zakona o zaštiti na radu kao i prijedloge podzakonskih akata, uz očitovanja HUP-a na iste možete vidjeti na našim unutarnjim stranicama rezerviranim za članove. PRIJAVA