21.09.2021.
Pandemija je istaknula središnju ulogu digitalne tehnologije u
izgradnji održive i prosperitetne budućnosti. Točnije, kriza je razotkrila jaz
između digitalno prilagođenih poduzeća i onih koja tek trebaju prihvatiti
digitalna rješenja te istaknula jaz između dobro povezanih urbanih i ruralnih i
udaljenih područja. Digitalizacija nudi mnogo novih prilika na europskom
tržištu: u 2020. nepopunjeno je ostalo više od 500 000 slobodnih radnih mjesta
za stručnjake za kibersigurnost i podatke. Budući da je u skladu s europskim
vrijednostima, program Put u digitalno desetljeće trebao bi učvrstiti naše
digitalno vodstvo i promicati održive digitalne politike u čijem je središtu
čovjek i koje jačaju položaj naših građana i poduzeća.
Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica za
Europu spremnu za digitalno doba, izjavila je: U europskoj viziji
digitalne budućnosti tehnologija jača položaj građana. Zato danas predlažemo
konkretan plan za ostvarenje digitalne transformacije. Za budućnost u kojoj su
inovacije u službi naših poduzeća i društava. Želimo uspostaviti okvir za
upravljanje koji se temelji na godišnjem mehanizmu suradnje da bismo
ostvarili ciljeve u području digitalnih vještina, digitalne
infrastrukture te digitalizacije poduzeća i javnih usluga.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao
je: Europa je čvrsto naumila biti na čelu svjetske tehnološke utrke.
Učinili smo važan korak zadavši si ciljeve do 2030., ali sad ih moramo početi
ostvarivati. Moramo se pobrinuti da Europa u idućim godinama ne ovisi uvelike o
drugima. U protivnom ćemo ostati suviše izloženi nestabilnostima u svijetu te
propustiti ostvariti gospodarski rast i otvoriti radna mjesta. Vjerujem u
Europu koja je vodeća na tržištima budućnosti, umjesto da samo izvršava tuđe
naloge.
Put u digitalno desetljeće
Oslanjajući se na Digitalni kompas do 2030., dokument u
kojem je iznijela viziju uspješne digitalne transformacije europskog
gospodarstva i društva do kraja desetljeća, Komisija sad uvodi Put u digitalno
desetljeće kao čvrst okvir za upravljanje radi ostvarenja digitalnih ciljeva.
Digitalni napredak u državama članicama posljednjih je godina
bio vrlo neujednačen. Trend pokazuje da su zemlje koje su sporo napredovale
prije pet godina nastavile sporo napredovati do danas. Putom u digitalno
desetljeće uspostavit će se strukturirana suradnja za zajednički rad na dogovorenim
ciljevima, no uz uvažavanje činjenice da države članice nemaju iste početne
uvjete.
Konkretno, Komisija predlaže uspostavu godišnjeg mehanizma
suradnje s državama članicama koji će se sastojati od:
- strukturiranog,
transparentnog i zajedničkog sustava praćenja u kojem će se napredak u
ostvarenju pojedinog cilja do 2030. mjeriti indeksom gospodarske i društvene
digitalizacije (DESI) te ključnim pokazateljima
uspješnosti
- godišnjeg
izvješća o stanju digitalnog desetljeća u kojem će Komisija ocijeniti
napredak i dati preporuke za djelovanje
- višegodišnjih
strateških planova za digitalno desetljeće po državama članicama, u kojima
će one ukratko izložiti donesene ili planirane politike i mjere za potporu
ostvarenju ciljeva do 2030.
- strukturiranog
godišnjeg okvira u kojem će Komisija i države članice na temelju preporuka
i zajedničkih obveza djelovati u područjima s nedovoljnim napretkom i
raspravljati o njima
- mehanizam
za potporu provedbi višedržavnih projekata.
Praćenje napretka i izvješće o stanju digitalnog desetljeća
Kako bi se zajamčio brz napredak Europe prema ciljevima
digitalnog desetljeća, u predloženom okviru za upravljanje predviđen je sustav
praćenja napretka koji se temelji na poboljšanom indeksu gospodarske i društvene
digitalizacije (DESI). Komisija bi najprije zajedno s državama članicama zacrtala smjer
djelovanja EU-a prema pojedinom cilju, a države bi zatim predložile nacionalne
strateške planove za njihovo postizanje. Komisija će svake godine Europskom
parlamentu i Vijeću Europske unije podnijeti izvješće o stanju digitalnog
desetljeća kako bi:
- izložila
izmjerenu uspješnost digitalizacije u odnosu na zacrtane smjerove
djelovanja
- uzimajući
u obzir nacionalne okolnosti, državama članicama dala ciljane preporuke za
postizanje ciljeva do 2030.
Komisija će do lipnja 2026. preispitati ciljeve s obzirom na
tehnološke, gospodarske i društvene promjene.
Višedržavni projekti
Višedržavni projekti su veliki projekti koji bi doprinijeli
ostvarenju ciljeva digitalne transformacije Europe do 2030., a koje nijedna
država članica ne bi mogla samostalno osmisliti. Takvi će projekti državama
članicama omogućiti da se udružuju i objedinjuju resurse za povećanje
digitalnih kapaciteta u područjima koja su ključna za povećanje digitalne
suverenosti i oporavak Europe.
Komisija je sastavila početni popis višedržavnih projekata, u
kojem postoji nekoliko područja za ulaganja: podatkovna infrastruktura,
procesori niske potrošnje, 5G komunikacija, računalstvo visokih performansi,
sigurna kvantna komunikacijska infrastruktura, javna uprava, lanac blokova,
digitalnoinovacijski centri i digitalne vještine građana.
Raznoliki ciljevi ubrzat će proces digitalizacije i povećati
otpornost i tehnološku suverenost jer će u Europu privući više stručnjaka za
digitalna područja ili će pak potaknuti razne industrije da digitalne
tehnologije razvijaju u Europi.
Godišnje izvješće o stanju digitalnog desetljeća pružit će
potrebne informacije o kretanjima i utvrđenim nedostacima u digitalnoj
transformaciji Europe te za ažuriranje popisa višedržavnih projekata.
Višedržavni projekti trebali bi objediniti ulaganja iz
financijskih izvora EU-a, među ostalim iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i iz država članica.
Drugi javni i privatni subjekti moći će ulagati u projekte prema potrebi.
Komisija će djelovati kao akcelerator višedržavnih projekata i
pomagati državama članicama da prepoznaju vlastite interese u tim projektima,
davati im smjernice o provedbenim mehanizmima i pomagati u provedbi ne bi li
sudjelovanje u njima bilo što brojnije i provedba uspješna.
Program predviđa novu pravnu strukturu, konzorcij za europsku
digitalnu infrastrukturu (EDIC), koja će omogućiti brzu i fleksibilnu
organizaciju i provedbu višedržavnih projekata.
Kontekst
U Digitalnom kompasu do 2030., temelju
današnjeg prijedloga objavljenom u ožujku 2021., u glavnim je crtama opisan
europski pristup digitalizaciji gospodarstva i društva te predložen skup
konkretnih digitalnih ciljeva za vještine, infrastrukturu, poduzeća i javne
usluge.
Predloženi program Put u digitalno desetljeće oslanja se na
rezultate nekoliko savjetovanja u kojima su građani, poduzeća, javne uprave,
države članice, industrija i organizacije iznijeli stajališta o tome što je
potrebno za uspješnu europsku digitalnu transformaciju. Usto, njegovu će
provedbu, uključujući planiranje daljnjih inicijativa, olakšati rasprave
na internetskom forumu posvećenom
Digitalnom kompasu.
Komisija istodobno radi na finalizaciji prijedloga zajedničke
izjave o digitalnim načelima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije s ciljem
da se europske vrijednosti i prava zadrže i u digitalnom prostoru. Zahvaljujući
tome prednosti digitalnih mogućnosti, kao što su univerzalan pristup internetu,
algoritmi koji poštuju ljude te sigurno i pouzdano internetsko okruženje, bit
će dostupne svima. Provedba digitalnih načela ocijenit će se u godišnjem
izvješću o stanju digitalnog desetljeća.
Više informacija dostupno je na poveznicama:
Pitanja i odgovori – Stanje Unije: Put u
digitalno desetljeće
Informativni članak – Put u digitalno
desetljeće
Prezentacija – Put u digitalno
desetljeće
Prijedlog odluke o uspostavi Puta u
digitalno desetljeće
Radni dokument službi