Komisija radi na rješavanju problema SLAPP: zlouporabnih tužbi protiv novinara i boraca za ljudska prava (tzv. strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja)

Predloženom Direktivom obuhvaćene su strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama. Ona sucima omogućuje brzo odbacivanje očito neutemeljenih tužbi protiv novinara i boraca za ljudska prava. Direktivom se ujedno uspostavlja nekoliko postupovnih zaštitnih mjera i pravnih lijekova, kao što su naknada štete i odvraćajuće kazne za pokretanje zlouporabnih tužbi. Komisija donosi i dopunsku preporuku kako bi potaknula države članice da svoja pravila usklade s predloženim pravom EU-a i za domaće predmete i to u svim postupcima, a ne samo u građanskim stvarima. U Preporuci se države članice pozivaju i da poduzmu niz drugih mjera, kao što su osposobljavanje i informiranje, u cilju suzbijanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja.

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: Obećali smo da ćemo novinare i borce za ljudska prava bolje braniti od onih koji ih pokušavaju ušutkati. Upravo to je i učinjeno u novom zakonodavstvu. U demokraciji, bogatstvo i moć nikome ne smiju dati prednost pred istinom. Ovim mjerama pomažemo u zaštiti onih koji se izlažu riziku i izražavaju svoje mišljenje kad je u pitanju javni interes, primjerice kad prijavljuju slučajeve pranja novca i korupcije te kad progovaraju o ekološkim i klimatskim ili drugim pitanjima koja su nam svima važna.

Prijedlog zakonodavstva EU-a za suzbijanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja

Predloženom se Direktivom sudovima i branjenicima u strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja daju sredstva za borbu protiv očito neutemeljenih ili zlouporabnih sudskih postupaka. Predložene zaštitne mjere primjenjivat će se u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama. Očekuje se da će od zaštitnih mjera posebno imati koristi novinari i osobe ili organizacije koje brane temeljna i niz drugih prava, primjerice u području okoliša i klime, prava žena, prava LGBTIQ osoba, prava osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla, radnička prava ili vjerske slobode, ali zapravo su obuhvaćene sve osobe koje javno sudjeluju u pitanjima od javnog interesa. Cilj je zaštitnih mjera postići ravnotežu između pristupa pravosuđu i prava na privatnost te zaštite slobode izražavanja i informiranja.

Glavni su elementi prijedloga:

• Rano odbacivanje očito neutemeljene sudske tužbe – sudovi će moći rano donijeti odluku o odbacivanju tužbe ako je očito neutemeljena. U takvoj situaciji teret dokazivanja da tužba nije očito neutemeljena bit će na tužitelju.
• Troškovi postupka – ako je tužba odbačena kao zlouporabna, tužitelj snosi sve troškove, uključujući odvjetničke troškove tuženika.
• Naknada štete – branjenici u strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja imat će pravo tražiti i dobiti punu naknadu za materijalnu i nematerijalnu štetu.
• Odvraćajuće kazne – kako bi se tužitelje odvratilo od pokretanja zlouporabnih sudskih postupaka, sudovi će moći izreći odvraćajuće kazne onima koji ih pokrenu.
• Zaštita od presuda trećih zemalja – države članice trebale bi odbiti priznavanje sudske odluke donesene u zemlji koja nije članica EU-a protiv osobe rezidentne u državi članici ako bi se prema pravu države članice utvrdilo da je postupak očito neutemeljen ili zlouporaban. Branjenik će usto moći zatražiti naknadu štete i troškova u državi članici u kojoj je rezident.

Preporuka državama članicama 

Preporukom Komisije koja je danas donesena dopunjuje se Direktiva te potiču države članice da osiguraju sljedeće:

• Nacionalnim pravnim okvirima trebaju se osigurati potrebne zaštitne mjere, slične onima na razini EU-a, za rješavanje domaćih slučajeva strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja. To uključuje uspostavljanje postupovnih zaštitnih mjera za rano odbacivanje očito neutemeljenih tužbi. Države članice trebale bi osigurati da njihova pravila koja se primjenjuju na klevetu, što je jedan od najčešćih temelja za pokretanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, nemaju neopravdani učinak na slobodu izražavanja, postojanje otvorenog, slobodnog i pluralističkog medijskog okruženja ni sudjelovanje javnosti.
• Osposobljavanje treba biti dostupno pravnim stručnjacima i potencijalnim branjenicima u strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja kako bi poboljšali znanje i vještine potrebne za uspješno djelovanje u takvim sudskim postupcima. Europska mreža za pravosudno osposobljavanje (EJTN) trebat će osigurati koordinaciju i širenje informacija u svim državama članicama.
• Trebaju se organizirati informativne kampanje kako bi novinari i borci za ljudska prava mogli uvidjeti da su izloženi strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja.
• Branjenici u strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja trebaju imati pristup pojedinačnoj i neovisnoj potpori, primjerice odvjetničkih društava koja zastupaju branjenike u takvim tužbama pro bono.
• Agregirani podaci prikupljeni na nacionalnoj razini o očigledno neutemeljenim ili zlouporabnim sudskim tužbama protiv javnog sudjelovanja trebaju se dostavljati Komisiji na godišnjoj osnovi, počevši od 2023.

Sljedeći koraci

Europski parlament i Vijeće trebaju pregovarati o predloženoj direktivi i donijeti je kako bi postala dio prava EU-a.

Preporuka Komisije izravno se primjenjuje. Države članice trebat će izvijestiti Komisiju o provedbi 18 mjeseci nakon donošenja Preporuke.

Kontekst

U Akcijskom planu za europsku demokraciju, donesenom u prosincu 2020., najavljen je niz inicijativa za potporu i zaštitu slobode i pluralizma medija. U tom je kontekstu Komisija u rujnu 2021. predstavila svoju prvu Preporuku državama članicama o sigurnosti novinara. Danas se poduzimaju daljnje mjere za zaštitu novinara i organizacija civilnog društva od zlouporabnih sudskih tužbi. U EU-u su strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja sve češće, a branjenici se nerijetko suočavaju s više tužbi istodobno i u više jurisdikcija. Takvi sudski postupci negativno utječu na spremnost i sposobnost novinara i boraca za ljudska prava da nastave s radom, a time i na slobodu izražavanja, slobodu informiranja i pluralističku javnu raspravu.

Raširenost strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja u nekim državama članicama izaziva ozbiljnu zabrinutost, kako je utvrđeno u izvješćima o vladavini prava za 2020. i 2021. Platforma Media Freedom Rapid Response (Brzi odgovor za zaštitu slobode medija) 2021. je zabilježila 439 upozorenja (pri čemu je predmet napada bilo 778 osoba ili subjekata povezanih s medijima) u 24 države članice EU-a, uključujući strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja. U 22,1 % slučajeva, odnosno 97 upozorenja, medijski akteri suočili su se s pravnim posljedicama.

Uz sve veće prijetnje fizičkoj sigurnosti novinara i njihovoj sigurnosti na internetu, pravne prijetnje i zlouporabne sudske tužbe pridonose neprijateljskom okruženju protiv novinara, što može ozbiljno utjecati na njihovu spremnost i sposobnost da nastave s radom. Tragičan je primjer strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja novinarka Daphne Caruana Galizia, protiv koje je u vrijeme njezina ubojstva 2017. bilo pokrenuto više od 40 tužbi. Cilj strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja nije pristup pravosuđu, nego uznemiravanje, zastrašivanje i ušutkavanje branjenika uslijed trajanja postupaka, financijskog pritiska i prijetnji kaznenim sankcijama. Novinari pritom nisu jedina meta; borci za ljudska prava i organizacije civilnog društva, posebno oni koji se bave ljudskim pravima i okolišem, također se suočavaju sa strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja.

U okviru nastojanja da zaštiti neovisnost i pluralizam medija, kako je predsjednica von der Leyen najavila u govoru o stanju Unije 2021., Komisija će predstaviti Akt o slobodi medija. Očekuje se da će taj akt biti donesen u trećem tromjesečju ove godine.

Dodatne informacije dostupne su na poveznici:

Komisijin Prijedlog direktive