15.09.2022.
Taj
je sveobuhvatni pristup bitan jer je oko 27,6 milijuna ljudi podvrgnuto
prisilnom radu u raznim industrijama u cijelom svijetu. Većina prisilnog
rada odvija se u privatnom sektoru, a za manji dio odgovorne su i države.
Prijedlog je sastavljen na temelju međunarodno dogovorenih definicija i
sporazuma te naglašava važnost bliske suradnje s globalnim partnerima.
Nacionalna tijela imat će ovlast da nakon istrage s tržišta EU-a povuku
proizvode dobivene prisilnim radom. Carinska tijela EU-a identificirat će i
zaustavljati na granicama EU-a proizvode dobivene prisilnim radom.
Izvršni
potpredsjednik Komisije i povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis izjavio
je: Prijedlogom ćemo učiniti važan pomak u borbi protiv modernog
ropstva, kojem su podvrgnuti milijuni ljudi u cijelom svijetu. Želimo s tržišta
EU-a ukloniti sve proizvode dobivene prisilnim radom, bez obzira na to gdje su
proizvedeni. Zabrana će se jednako primjenjivati na domaće proizvode, proizvode
za izvoz i proizvode iz uvoza. Nadležna tijela i carinska tijela blisko će
surađivati kako bi izgradila čvrst sustav. Prilagođenim pristupom za mala i
srednja poduzeća nastojimo minimizirati administrativno opterećenje za
poduzeća. Nastavit ćemo i produbljivati suradnju s globalnim partnerima i
međunarodnim organizacijama.
Primjena
instrumenta za sprječavanje prisilnog rada
Nacionalna
tijela provodit će mjere zabrane u državama članicama čvrstim pristupom koji se
temelji na riziku. U pripremnoj će fazi procjenjivati rizike prisilnog rada na
temelju niza izvora informacija, što bi trebalo olakšati identifikaciju rizika
i usmjeravanje njihovih aktivnosti. Izvori informacija mogu biti podnesci
organizacija civilnog društva, baze podataka o rizicima od upotrebe prisilnog
rada u proizvodnji određenih proizvoda i na određenim zemljopisnim područjima
te analize radi dužne pažnje koje provode poduzeća.
Tijela
će pokretati istrage o proizvodima za koje postoje utemeljene sumnje da su
dobiveni prisilnim radom. Moći će zatražiti informacije od poduzeća i provoditi
provjere i inspekcije, čak i u trećim zemljama. Ako nacionalna tijela budu
otkrila prisilni rad, naložit će povlačenje proizvoda koji su već na tržištu, zabraniti
stavljanje proizvoda na tržište i njihov izvoz, a od poduzeća će zatražiti da
te proizvode uklone iz optjecaja. Carinska tijela država članica bit će
zadužena za provođenje mjera na granicama EU-a.
Ako
nacionalna tijela ne mogu prikupiti potrebne dokaze, npr. zato što poduzeće ili
tijelo treće zemlje nije surađivalo, odluke mogu donositi na temelju dostupnih
podataka.
Nadležna
tijela primjenjuju u cijelom postupku načela procjene na temelju rizika i
proporcionalnosti. Na taj način prijedlogom se posebno uzima u obzir položaj
malih i srednjih poduzeća (MSP). MSP-ovi neće biti izuzeti od mjera, ali će te
mjere biti prilagođene njihovoj situaciji. Točnije, nadležna tijela uzet će u
obzir veličinu i resurse predmetnih gospodarskih subjekata te stupanj rizika od
prisilnog rada prije pokretanja službene istrage. MSP-ovi će se moći koristiti
i alatima za potporu.
U
roku od 18 mjeseci od stupanja te uredbe na snagu Komisija će objaviti i
smjernice koje će se odnositi na postupanje s dužnom pažnjom kako bi se
izbjegao prisilni rad i informacije o pokazateljima rizika od prisilnog rada.
Nova EU-ova mreža za borbu protiv proizvoda proizvedenih prisilnim radom služit
će kao platforma za strukturiranu koordinaciju i suradnju između nadležnih
tijela i Komisije.
Sljedeći
koraci
Prije
nego prijedlog stupi na snagu, o njemu moraju raspraviti i usuglasiti se
Europski parlament i Vijeće Europske unije.
Počet
će se primjenjivati 24 mjeseca od stupanja na snagu.
Kontekst
Današnji
prijedlog temelji se na obvezi koju je predsjednica Komisije Ursula von der
Leyen preuzela u svom govoru o stanju Unije 2021. EU promiče dostojanstven rad
u svim sektorima i područjima politika u skladu sa sveobuhvatnim pristupom koji
se odnosi na radnike na domaćim tržištima, u trećim zemljama i u svjetskim
lancima opskrbe. To uključuje temeljne radne standarde, kao što je ukidanje
prisilnog rada. Komunikacijom o dostojanstvenom
radu u cijelom svijetu, objavljenom u veljači 2022., utvrđene su
unutarnje i vanjske politike koje EU primjenjuje za provedbu načela
dostojanstvenog rada u cijelom svijetu, među ostalim međunarodnim
partnerstvima, trgovinom, politikom susjedstva i proširenja EU-a, borbom protiv
trgovine ljudima i javnom nabavom.
EU
proaktivno nastoji pronaći rješenja za kršenje načela dostojanstvenog rada,
uključujući prisilni rad, u različitim međunarodnim forumima, kao što su
Međunarodna organizacija rada, skupina G-7 i Svjetska trgovinska organizacija.
Komisija
i Europska služba za vanjsko djelovanje u srpnju 2021. objavile su smjernice za
pomoć poduzećima iz EU-a koja poduzimaju odgovarajuće mjere za uklanjanje rizika prisilnog
rada u svojem poslovanju i lancima opskrbe. Te su smjernice prvi korak u
donošenju obvezujućeg horizontalnog zakonodavstva.
Komisija
je prijedlogom direktive
o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, koji je donijela u
veljači 2022., utvrdila obveze dužne pažnje prema kojima veća poduzeća
moraju utvrditi, spriječiti, ublažiti i uzeti u obzir stvarne i moguće
negativne učinke na ljudska prava, uključujući radnička prava i okoliš, u
svjetskim lancima opskrbe.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznici:
Prijedlog
uredbe o zabrani stavljanja na tržište Unije proizvoda koji su
dobiveni prisilnim radom