Komisija i industrija ulažu 22 milijarde EUR u nova europska partnerstva za rješavanje glavnih društvenih pitanja

S tom kritičnom masom financijskih sredstava partnerstva će omogućiti da se pronađu inovativna rješenja velikih razmjera, na primjer za rješavanje problema emisija iz energetski intenzivnih industrija i sektora koje je teško dekarbonizirati, kao što su pomorski promet i proizvodnja čelika. Osim toga posvetit će se i razvijanju i uvođenju visokokvalitetnih baterija, održivih goriva, alata umjetne inteligencije, podatkovnih tehnologija, robotike itd. Suradnja, objedinjavanje resursa i ulaganja velikih razmjera stvorit će dugoročne pozitivne učinke, potaknuti europsku konkurentnost i tehnološku suverenost te poticati otvaranje radnih mjesta i rast.

Novih 11 europskih partnerstava:

1. Europsko partnerstvo za europski oblak za otvorenu znanost. Cilj mu je do 2030. stvoriti i konsolidirati otvoreno i pouzdano virtualno okruženje kako bi se za oko 2 milijuna europskih istraživača omogućilo prekogranično i interdisciplinarno pohranjivanje, razmjenjivanje i ponovna upotreba istraživačkih podataka.
2. Europsko partnerstvo za umjetnu inteligenciju, podatke i robotiku. Kako bi Europa ostvarila najveću korist od umjetne inteligencije, podataka i robotike, ovo će partnerstvo poticati inovacije, prihvaćanje i primjenu tih tehnologija u korist građana i poslovnih subjekata.
3. Europsko partnerstvo za fotoniku (tehnologije koje se temelje na svjetlosti). Cilj mu je ubrzati fotoničke inovacije, osigurati tehnološku suverenost Europe, povećati konkurentnost europskoga gospodarstva i promicati dugotrajno otvaranje radnih mjesta i blagostanje.
4. Europsko partnerstvo za čisti čelik – proizvodnja čelika s niskim emisijama ugljika. Podupire vodeću ulogu EU-a u pretvaranju industrije čelika u ugljično neutralnu industriju koja služi kao katalizator za druge strateške sektore.
5. Europsko partnerstvo „Proizvedeno u Europi”. Bit će pokretačka snaga Europe kao predvodnika održive proizvodnje primjenom načela kružnog gospodarstva (npr. bez otpada), digitalne transformacije i klimatski neutralne proizvodnje.
6. Europsko partnerstvo „Processes4Planet”. S vizijom europske prerađivačke industrije u ulozi globalnog predvodnika u postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. posebno vodeći računa o niskougljičnim tehnologijama, kružnosti (centrima kružnosti) i konkurentnosti.
7. Europsko partnerstvo za održiv izgrađeni okoliš s čovjekom u središtu pozornosti (Built4People). Na njegovom je izvoru vizija visokokvalitetnog, niskougljičnog, energetski i resursno učinkovito izgrađenog okoliša, kojeg, među ostalim, čine građevine i infrastruktura i koji je pokretač prelaska na održivost.
8. Europsko partnerstvo za prelazak na cestovni promet bez emisija (2Zero). Cilj je sistematski ubrzavati razvoj prometa s nultom stopom emisija koji je osnova klimatski neutralnog i čistog sustava cestovnog prometa.
9. Europsko partnerstvo za povezanu, kooperativnu i automatiziranu mobilnost. Cilj je ubrzati provedbu inovativnih, povezanih, kooperativnih i automatiziranih tehnologija i usluga u području mobilnosti.
10. Europsko partnerstvo za baterije: za konkurentni europski vrijednosni lanac industrijskih baterija. Namijenjeno je razvoju vrhunskog europskog ekosustava za istraživanje i inovacije u području baterija i jačanju vodećeg industrijskog položaja Europe u sektoru dizajna i proizvodnje baterija za sljedeću generaciju stacionarnih i mobilnih aplikacija.
11. Europsko partnerstvo za vodni promet s nultom stopom emisija. Cilj mu je da EU predvodi i ubrza transformaciju pomorskog prometa i prometa unutarnjim vodnim putovima kako bi se uklonile sve emisije štetne za okoliš, uključujući stakleničke plinove, tvari koje onečišćuju zrak i vodu, inovativnim tehnologijama i njihovom primjenom.

Komisija je danas donijela memorandume o razumijevanju kako bi predstavila partnerstva koja će odmah početi s radom. Na Europskim danima istraživanja i inovacija 23. lipnja održat će se svečanost potpisivanja memoranduma o razumijevanju.

Kontekst

Jedanaest partnerstava za koja su danas doneseni memorandumi o razumijevanju takozvana su europska partnerstva za zajedničke programe – partnerstva između Komisije i uglavnom privatnih, ali ponekad i javnih partnera. Partnerstva će trajati od 2021. do 2030. što im omogućuje da sudjeluju u posljednjim pozivima u okviru programa Obzor Europa i nakon toga privode kraju svoje aktivnosti.

Memorandum o razumijevanju osnova je za suradnju u partnerstvu jer se u njemu utvrđuju njegovi ciljevi, obveze obiju strana i upravljačka struktura. Zahvaljujući partnerstvima Komisija dobiva i informacije o relevantnim temama koje treba uključiti u radne programe Obzora Europa. Provedba se prvenstveno odvija u okviru radnih programa Obzora Europa i njihovih poziva na podnošenje prijedloga. Privatni partneri razvijaju dodatne aktivnosti koje se ne financiraju u okviru programa Obzor Europa, ali su uključene u programe za strateško istraživanje i inovacije partnerstva i bave se pitanjima kao što su uvođenje na tržište, razvoj vještina ili regulatorni aspekti.

Europska se partnerstva za zajedničke programe razlikuju od složenijih tzv. institucionaliziranih europskih partnerstava koja se temelje na zakonodavnom prijedlogu Komisije i imaju posebnu provedbenu strukturu te ih nadopunjuju. Komisija je u veljači ove godine predložila uspostavljanje deset novih institucionaliziranih europskih partnerstava između Europske unije, država članica i/ili industrije. S financijskim sredstvima od gotovo 10 milijardi eura, a partneri će osigurati barem isto toliko, nastoji se ubrzati prelazak na zelenu, klimatski neutralnu i digitalnu Europu te učiniti europsku industriju otpornijom i konkurentnijom.

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Europska partnerstva

Najčešća pitanja – Europska partnerstva

Informativni članak