27.08.2021.
Nakon rekordnog pada na godišnjoj
razini u drugom tromjesečju 2020., u drugom tromjesečju 2021. zabilježena je rekordna
međugodišnja stopa rasta realnog BDP-a u iznosu od 16,1%. Tako smo, prema prvoj
procjeni DZS-a, nakon četiri uzastopna tromjesečja negativnog rasta BDP-a
na godišnjoj razini zapravo i formalno izašli iz recesije. Sa stopom rasta u
odnosu na drugo tromjesečje 2020. u iznosu od 16,1%, nalazimo se i u samom vrhu
EU
zemalja prema međugodišnjoj stopi rasta, zajedno sa Španjolskom,
Francuskom, Mađarskom, Italijom i Portugalom, koje su, kao i Hrvatska, u istom
razdoblju prošle godine pretrpjele dvoznamenkasti pad. Prema objavi DZS-a, u odnosu na
drugo tromjesečje prošle godine sve kategorije BDP-a zabilježile su realan
rast, s time da su najveći doprinos rastu imale potrošnja kućanstava i izvoz
roba.
Ovakav razvoj događaja ne
iznenađuje s obzirom na već dostupne visokofrekventne pokazatelje – od industrijske
proizvodnje, preko trgovine na malo, aktivnosti u građevinskom sektoru, robnog
izvoza, pa sve do situacije na tržištu rada i kretanja na financijskim
tržištima. Svi ovi sektori zabilježili su rast u drugom tromjesečju ove godine
u odnosu na isto razdoblje 2020., što je i očekivano s obzirom da smo upravo
tijekom drugog tromjesečja 2020. imali najdublje zaključavanje kada jedan
značajan dio gospodarstva, ne samo u Hrvatskoj, nije gotovo uopće radio. Iako je
turistička sezona ove godine počela kasnije i uz određena ograničenja, i u
turizmu su brojke u drugom tromjesečju ove godine znatno iznad onih
zabilježenih u istom razdoblju 2020. Tako i stopa rasta bruto dodane
vrijednosti u iznosu od 13,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine -
uz najveći doprinos rastu djelatnosti trgovine, prijevoza i skladištenja te
smještaja i ugostiteljstva - govori o značajnom oporavku svih djelatnosti.
Međutim, ono što je možda još i
važnije, gotovo sve sastavnice BDP-a, kako na rashodnoj, tako i na prihodnoj
strani, su rasle i u odnosu a drugo tromjesečje 2019. Jedino izvoz usluga,
odnosno turizam, na rashodnoj strani te određene uslužne djelatnosti uz
smještaj i ugostiteljstvo na prihodnoj, još uvijek zaostaju za istim razdobljem
iz 2019. To
nam govori da rast gospodarstva nije posljedica samo niske baze iz
Covidom-obilježene 2020., nego da bi ovaj rast mogao biti održivijeg
karaktera. Iako ćemo vjerojatno još neko vrijeme kaskati za ostvarenjem iz
2019., dostupni pokazatelji za treće tromjesečje sugeriraju nastavak snažnog
oporavka gospodarstva što ide u prilog očekivanjima relativno visoke stope
rasta (iznad 5%) realnog BDP-a na razini cijele 2021.
S druge strane, iako se očekivalo
određeno usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje, negativna stopa
promjene sezonski prilagođenog BDP-a u iznosu od -0,2% u odnosu na prvo
tromjesečje ove godine, koja dolazi nakon tri uzastopna tromjesečja s
pozitivnom stopom promjene u odnosu na prethodno razdoblje, poziva na
određeni oprez. Ovo bi se moglo objasniti prilično nepovoljnom
epidemiološkom situacijom koja je bila prisutna tijekom većeg dijela drugog
tromjesečja, kao i većeg značaja uslužnog sektora u ovom razdoblju koji ipak
još uvijek kaska za oporavkom ostatka gospodarstva. Prema dostupnim
podacima, sve zemlje EU zabilježile su pozitivnu stopu rasta BDP-a i na
tromjesečnoj razini. Određeni inflatorni pritisci, uz moguće ponovno
razbuktavanje epidemije, mogli bi dodatno usporiti oporavak. Međutim, ipak
očekujemo kako će se razine cijena stabilizirati, a nadamo se i da neće doći do
ponovnih ograničenja rada. Ukoliko bi do toga ipak došlo, nužno je da, kao
i do sada, bude praćeno mjerama pomoći gospodarstvu tako da se ne ugrozi
započeti oporavak.
Ipak, za snažne i održive
stope rasta u budućnosti morat ćemo stvoriti dodatne pretpostavke koje
podrazumijevaju reforme unutar javnog sustava što uključuje reformu
pravosuđa, javne uprave i zdravstvenog
sustava, ali i daljnje porezno i parafiskalno rasterećenje, kao
i reformu radnog zakonodavstva i sustava obrazovanja s ciljem poboljšanja
kvalitete buduće radne snage i relevantnosti domaćeg tržišta rada.