12.05.2021.
„Danas
objavljene prognoze Europske komisije za Hrvatsku na tragu su nedavnih
očekivanja koje je objavila Vlada RH u okviru Programa konvergencije RH za
razdoblje 2022.–2024. Na prvi pogled, i Komisija i Vlada su prilično
optimistične u pogledu ekonomskih kretanja u iduće dvije godine, posebice u
usporedbi s prognozama koje su bile objavljene prije samo koji mjesec. Tako će
prema Komisiji hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti 5%, dok bi se u idućoj
godini taj rast trebao ubrzati na 6,1%. Vlada RH, pak, predviđa rast od 5,2% u
2021. i 6,6% u 2022., što znači da ćemo se na pred-pandemijsku razinu BDP-a
vratiti već tijekom 2022.
Komisija
svoje prognoze prvenstveno temelji na rastu izvoza usluga (turizam), osobne
potrošnje i investicija. Oni očekuju i kako će izvoz roba nastaviti rasti na
temelju rasta potražnje u ključnim hrvatskim trgovinskim partnerima te da će
premašiti pred-pandemijsku razinu već tijekom 2021. S druge strane, investicije
bi trebale pružiti stabilan poticaj rastu u nadolazećem razdoblju, potpomognute
obnovom nakon potresa tijekom 2020. godine, značajnijim korištenjem sredstava
iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) i, posebno od 2022.
godine, iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). I Vlada RH velike nade u
ostvarenje predviđenih stopa rasta od 2002. nadalje polaže upravo u korištenje
sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), a na temelju predloženog
Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Međutim,
ono što je sasvim jasno iz prognoza i Komisije i Vlade RH jest da se očekivani
investicijski zamah uvelike temelji na investicijama opće države, odnosno
javnog sektora, dok se istovremeno predviđa relativno umjereni rast investicija
privatnog sektora (koje ipak i dalje čine veći udio u ukupnim investicijama).
To znači da se rekordno visoke stope rasta u nadolazećem razdoblju, a posebice
u 2022., očekuju od prelijevanja EU novaca kroz investicije u javnom sektoru.
Što je jasno i iz detaljnijeg iščitavanja predložene raspodjela sredstava
unutar NPOO-a. U prognozama Komisije se čak navodi kako će javne investicije
(kao udio u BDP-u) na razini cijele EU u 2022. dosegnuti najvišu razinu u više
od deset godina zahvaljujući upravo sredstvima iz RRF-a. Međutim, iz Komisije
upozoravaju i na nizak administrativni kapacitet Hrvatske u povlačenju EU
sredstava što predstavlja rizik i za projicirane stope rasta. Ako tome
pridodamo naša ranija iskustva s javnim, pretežno infrastrukturnim,
investicijama ovakve optimistične prognoze mogle bi ostati samo na prognozama.
Primjerice,
ako se vratimo na razdoblje relativno visokih stopa rasta u razdoblju
2000.-2008. možemo se prisjetiti kako su i u tom razdoblju javne
infrastrukturne investicije bile glavni pokretač rasta. Štoviše, u ovom
nadolazećem ciklusu se predviđa još veći udio javnih investicija u BDP-u.
Međutim, sa završetkom investicijskog ciklusa u 2000-ima ostavili smo
gospodarstvo s dubokim strukturnim problemima koji su se itekako pokazali
presudnim u prolongiranoj recesiji u trajanju od šest godina u razdoblju
2009.-2014., dok se većina europskih zemalja oporavila u znatno kraćem roku.
Osim toga, multiplikativni učinci javnih investicija u kratkom roku često su i
manji od 1, što znači da je moguće kako nećemo u punom obujmu ostvariti ni
povećanje BDP-a kao čisto mehanički učinak od povećanog priljeva sredstava iz
EU fondova. Kako bilo, i u prognozama Komisije, kao i u onima Vlade RH,
izostaje snažna vizija održivih stopa rasta koje bi se trebale temeljiti na
investicijama u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost, na ulaganjima u
zeleno i digitalno, na jačanju izvoznog sektora i općenito visoko-produktivnog
i konkurentnog gospodarstva sposobnog za ekonomsku utakmicu s EU konkurentima.“