17.06.2021.
„Iako
smo ostvarili poboljšanje za jednu poziciju, nažalost i dalje smo pri samom dnu
ljestvice konkurentnosti među 64 razvijenija svjetska gospodarstva, ali i na samom
začelju među EU zemljama članicama. To znači da zapravo ne možemo govoriti o
poboljšanju konkurentnosti a za svoju trenutnu poziciju ne možemo okriviti ni
pandemiju Covid-19 s obzirom da su se sva svjetska gospodarstva tijekom 2020. u
određenoj mjeri borila s posljedicama koronakrize. Mi zapravo već jedno dulje
vrijeme manje-više stagniramo na ovim međunarodnim ljestvicama konkurentnosti i
bojim se da bez korjenitih strukturnih reformi još dugo nećemo napustiti ovo
mjesto u kojem se trenutno nalazimo između Perua i Mongolije.
Ove
ljestvice konkurentnosti s jedne strane pokazuju neke osnovne karakteristike
trenutnog poslovnog okruženja pojedinoj državi, ali, što je možda još i
važnije, ukazuju na to koliko je isplativo ulagati u tu zemlju. Rezultati ovogodišnjeg
IMD-ovog Godišnjaka konkurentnosti* govore nam da je za poboljšanje pozicije na
međunarodnoj ljestvici konkurentnosti, odnosno stvaranju poticajnog poslovnog
okruženja koje će privući strane investicije potrebno mijenjati cjelokupni
mindset – i u dijelu korporativnog upravljanja, ali prvenstveno u dijelu
vođenja javnih politika. Država mora omogućiti stabilne i predvidljive politike
koje podrazumijevaju učinkovito pravno okruženje, konkurentan porezni sustav,
fleksibilno radno zakonodavstvo, jednostavnije i brže otvaranje poduzeća, ali i
jednostavniju mogućnost zapošljavanja stranih radnika i zadržavanje talenata te
omogućiti digitalizaciju u svim sektorima gospodarstva. Ovo su i preporuke koje
Hrvatska udruga poslodavaca pokušava nametnuti već jedno dulje vrijeme, a što
je posebno bilo izraženo tijekom procesa izrade Nacionalnog plana oporavka i
otpornosti. I dalje vjerujemo kako je upravo ovo prilika da se naše
gospodarstvo transformira i postane konkurentno na međunarodnoj razini a to
neće biti moguće bez značajnih strukturnih reformi u javnom sektoru kao ni bez
sustavnijeg poticanja investicija u privatnom sektoru koje jedine mogu povući
gospodarstvo prema sredini EU.
Ako
pogledamo rezultate ovogodišnjeg IMD-ovog Godišnjaka svjetske konkurentnosti,
vidimo da Hrvatska najviše zaostaje u područjima prakse upravljanja (općenito
upravljanje, poduzetništvo, žene u odborima) i tržišta rada (naknade,
obučavanje, strani radnici, brain-drain, talenti), u kojima zauzimamo
posljednje mjesto na ljestvici, ali pri samom dnu smo i u
područjima stavova i vrijednosti (fleksibilnost, stavovi prema
globalizaciji digitalnoj transformaciji, potreba za reformama), zakonodavstva
u poslovanju (uključuje i radno zakonodavstvo, otvaranje i zatvaranje
poduzeća) i osnovnoj infrastrukturi (koja uključuje i demografsku
situaciju u državi, energetiku). Prema mišljenju gospodarstvenika, pak,
najlošije su ocjenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost
vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog
upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.“