28.05.2024.
Rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine od 3,9 % je u skladu s prosječnim očekivanjima koja su prethodila objavi, i zadržana je visoka stopa rasta nalik onoj u četvrtom kvartalu (4,3 % godišnje). Pritom se gotovo cjelokupni doprinos ukupnoj stopi rasta koncentrira u osobnoj potrošnji stanovništva, a snažan doprinos investicija poništen je negativnim doprinosom neto izvoza.Ubrzanje rasta osobne potrošnje na 6,0 % godišnje posljedica je snažnog realnog oporavka rasta neto plaća od čak 10,0 % i ostalih primanja zaposlenih u prvom kvartalu, što je malo viša stopa od već izrazito visoke stope zabilježene u četvrtom kvartalu lani (+9,0 %), rasta zaposlenosti od oko 2,5 % godišnje, ubrzanja potrošačkog kreditiranja (+12,5 % godišnje) uz snažan start turističke sezone potaknut ranijim Uskrsom. Rast investicija je pod dominantnim utjecajem javnih građevinskih projekata (su)financiranih rekordnim priljevom EU fondova.
S
druge strane, industrijska proizvodnja bilježi snažan pad (-1,5 % godišnje)
naročito u segmentu kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara, a u skladu s
razočaravajućim kretanjem industrije diljem EU te smanjenjem izvozne potražnje,
što je rezultiralo skromnim rastom robnog izvoza od svega 2,9 % nakon pada od
-14,5 % u drugoj polovici prošle godine. Osim smanjenja potražnje od strane
najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, na djelu je i pogoršanje
konkurentnosti domaćih tvrtki. Snažniji rast jediničnog troška rada te cijena
električne energije za tvrtke koja je viša od prosjeka EU te sporiji pad cijena
uvoznih proizvođačkih inputa u odnosu na prosjek EU pogađaju konkurentnost. U
prvom kvartalu se nastavlja pogoršanje strukture rasta BDP-a s obzirom na pad ukupnog
izvoza od 2,0 %, i to pod vodećim utjecajem smanjenja izvoza usluga od čak
-8,2% godišnje. S obzirom na snažno ubrzanje outputa izvozno-orijentiranih IT
usluga, pad izvoza usluga očito je koncentriran u realnom smanjenju prihoda od
turizma (već treći zaredom) gdje se postojeći model s prevladavajućim
kratkoročnim najmom te gostima niže, narušene kupovne moći suočava s
ograničenjima daljnjeg rasta.
U drugom kvartalu 2024. godine i dalje očekujemo visok realni rast BDP-a od oko 4 % uslijed ubrzanja rasta plaća potaknutog povišicama u javnom sektoru te zahvaljujući inozemnoj turističkoj potražnji i zaduživanju stanovništva za osobnu potrošnju, kao i stabilizaciji poslovne klime u uslužnim sektorima diljem EU. Pad optimizma u sektoru industrijske proizvodnje uz snažan rast zaliha, naročito u izvozno-orijentiranom segmentu kapitalnih dobara, sugerira slabiju izvedbu proizvodnje te lošiji no očekivani robni izvoz u narednom razdoblju, i to nakon određenog poboljšanja na prijelazu iz prošle u ovu godinu.
Procjenu rasta BDP-a u ovoj godini nedavno smo povisili na 3,5 % zahvaljujući oporavku glavnih vanjskotrgovinskih partnera u drugoj polovici godine, izrazito ekspanzivnoj pred-izbornoj fiskalnoj politici, robusnom tržištu rada te snažnijoj inozemnoj turističkoj potražnji u korist izvoza i osobne potrošnje. Snažnija
turistička sezona, kao pokretač potrošnje, može dodatno ubrzati rast BDP-a, a
pozitivna očekivanja temelje se na najavama vodećih tour operatera u pogledu
volumena te cijena. Unatoč padu kupovne moći posljednjih nekoliko godina,
potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična s obzirom na mali udio
troška na putovanja (ispod 3 %) u osobnim primanjima. Valja napomenuti i da će
ove godine plaće prosječnih Europljana rasti do 5 %, odnosno 2-3 % realno.
Poticaj za BDP su i investicije podržane rekordnim priljevom
iz EU fondova na neto razini od 3,5 % BDP-a godišnje te investicijama
međunarodno-integriranih tvrtki u produktivnost, ali usporavaju privatne
investicije zbog lošijih realnih uvjeta financiranja, sporijeg rasta kredita
poduzećima (svega 3 % nominalno) i produljene nestabilnosti inozemne potražnje.
Privatnim investicijama Hrvatska mora jačati proizvodni kapacitet i
konkurentnost tvrtki, jer prema udjelu poslovnih investicija na razini 11 % BDP-a
zaostajemo u odnosu na prosjek EU-27 te prosjek CEE regije (u oba slučaja
gotovo 14 % BDP-a).