Klimatski neutralno gospodarstvo: Komisija predstavila planove za energetski sustav budućnosti i čisti vodik

Te dvije strategije čine novi plan ulaganja u čistu energiju, u skladu s Komisijinim paketom za oporavak Next Generation EU i europskim zelenim planom. Planirana ulaganja mogu potaknuti gospodarski oporavak nakon krize uzrokovane koronavirusom, a omogućavaju i otvaranje radnih mjesta u Europi i jačanje našeg vodećeg položaja i konkurentnosti u strateškim granama industrije, koje su ključne za otpornost Europe.

Integracija energetskog sustava

Strategija EU-a za integraciju energetskog sustava bit će okvir za prelazak na zelenu energiju. Dosadašnjim modelom, u kojem se potrošnja energije u sektorima prometa, industrije, plina i zgrada odvija u izoliranim sustavima, od kojih svaki ima svoje lance vrijednosti, pravila, infrastrukturu, planiranje i operacije, ne može se na troškovno učinkovit način postići klimatska neutralnost do 2050. Promjenjivi troškovi inovativnih rješenja moraju se uzeti u obzir u upravljanju našim energetskim sustavom. Potrebno je stvoriti nove veze među sektorima i iskoristiti tehnološki napredak.

Integracija energetskog sustava znači da se sustav planira i da se njime upravlja kao jednom cjelinom, uz povezivanje različitih nositelja energije, infrastruktura i sektora potrošnje. Taj povezan i fleksibilan sustav bit će učinkovitiji i smanjit će troškove za društvo. Takav bi, primjerice, bio sustav u kojem se automobili napajaju električnom energijom iz solarnih ploča na krovovima, a zgrade griju toplinom iz obližnje tvornice, koju pokreće čisti vodik proizveden iz energije vjetra na moru.

Ta strategija ima tri glavna dijela:

• Prvo, energetski sustav s izraženijom kružnom dimenzijom, u čijem je središtu energetska učinkovitost. U strategiji će se utvrditi konkretne mjere za primjenu načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu” u praksi i za djelotvornije korištenje lokalnih izvora energije u našim zgradama ili zajednicama. Postoji znatan potencijal za ponovnu uporabu otpadne topline iz industrijskih postrojenja, podatkovnih centara ili drugih izvora te energije proizvedene iz biootpada ili u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda. Važan dio tih reformi bit će val obnove.
• Drugo, šira izravna elektrifikacija sektora krajnje potrošnje. Budući da je u elektroenergetskom sektoru najveći udio obnovljivih izvora energije, trebali bismo sve više upotrebljavati električnu energiju, gdje god je to moguće: primjerice za toplinske crpke u zgradama, električna vozila u prometu ili električne peći u određenim granama industrije. Među vidljivim rezultatima bit će mreža od milijun stanica za punjenje električnih vozila i povećanje proizvodnje solarne energije i energije vjetra.
• a sektore u kojima je elektrifikacija otežana strategija promiče čista goriva, uključujući vodik iz obnovljivih izvora te održiva biogoriva i bioplin. Komisija će predložiti novi sustav klasifikacije i certifikacije za goriva iz obnovljivih izvora i goriva s niskim udjelom ugljika.

U strategiji se navodi 38 mjera za stvaranje integriranijeg energetskog sustava. Među njima su revizija postojećih propisa, financijska potpora, istraživanja i uvođenje novih tehnologija i digitalnih alata, smjernice za države članice o fiskalnim mjerama i postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva, reforma upravljanja tržištem i planiranje infrastrukture te bolje informiranje potrošača. Analiza postojećih prepreka u tim područjima poslužit će kao temelj za naše konkretne prijedloge, primjerice reviziju Uredbe TEN-E do kraja 2020. ili reviziju Direktive o oporezivanju energije i regulatornog okvira za tržište plina 2021.

Strategija za vodik

U integriranom energetskom sustavu vodik može pomoći u dekarbonizaciji industrije, prometa, proizvodnje energije i zgrada diljem Europe. U Strategiji EU-a za vodik razmatra se kako taj potencijal pretočiti u stvarnost putem ulaganja, regulacije, stvaranja tržišta te istraživanja i inovacija.

Vodik može poslužiti kao pogonsko gorivo u sektorima koji nisu pogodni za elektrifikaciju i omogućiti skladištenje radi uravnoteženja promjenjivih tokova energije iz obnovljivih izvora, ali to se može postići samo koordiniranim mjerama javnog i privatnog sektora na razini EU-a. Prioritet je razvoj proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora, uglavnom upotrebom energije vjetra i solarne energije. Međutim, kratkoročno i srednjoročno potrebni su drugi načini niskougljične proizvodnje vodika kako bi se brzo smanjile emisije i podržao razvoj održivog tržišta.

Za taj postupni prijelaz bit će potreban pristup u fazama.

• Od 2020. do 2024. poduprijet ćemo postavljanje elektrolizatora jakosti najmanje 6 gigavata za vodik iz obnovljivih izvora u EU-u i proizvodnju do milijun tona vodika iz obnovljivih izvora.
• Od 2025. do 2030. vodik treba postati sastavni dio našeg integriranog energetskog sustava, s elektrolizatorima jakosti najmanje 40 gigavata za vodik iz obnovljivih izvora i proizvodnjom do 10 milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora u EU-u.
• Od 2030. do 2050. tehnologije za vodik iz obnovljivih izvora trebale bi se usavršiti i naveliko uvoditi u svim sektorima u kojima je otežana dekarbnoizacija.

Kako bi pomogla u provedbi te strategije, Komisija danas s vodećim predstavnicima industrije, civilnim društvom nacionalnim i regionalnim ministrima te Europskom investicijskom bankom pokreće europski savez za čisti vodik. Savez će izraditi portfelj ulaganja za povećanu proizvodnju i poduprijeti potražnju za čistim vodikom u EU-u.

Kako bi se potpora usmjerila na najčišće dostupne tehnologije, Komisija će raditi na uvođenju zajedničkih standarda, terminologije i certificiranja na temelju emisija ugljika tijekom životnog ciklusa, u skladu s postojećim klimatskim i energetskim propisima te EU-ovom taksonomijom za održiva ulaganja. Predložit će političke i regulatorne mjere kako bi se ulagačima pružila sigurnost, olakšalo uvođenje vodika, promicala potrebna infrastruktura i logistika, prilagodili instrumenti za planiranje infrastrukture i poduprla ulaganja, posebice u okviru plana oporavka Next Generation EU.

Kontekst

Europski zeleni plan nova je strategija rasta EU-a, nacrt za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Integriraniji energetski sustav ključan je za postizanje klimatske neutralnosti do 2050., ali i za otvaranje radnih mjesta, pravednu tranziciju te jačanje inovacija u EU-u i vodećeg položaja u industriji na globalnoj razini. Taj sektor može dati ključan doprinos gospodarskom oporavku Europe od krize uzrokovane koronavirusom, kako je navedeno u paketu za oporavak Next Generation EU, koji je Komisija predstavila 27. svibnja 2020.

Današnji energetski sustav još uvijek se temelji na nekoliko usporednih, vertikalnih energetskih lanaca vrijednosti, koji čvrsto povezuju određene energetske resurse s određenim sektorima krajnje potrošnje, čime se gubi znatna količina energije. Na primjer, naftni derivati prevladavaju u prometnom sektoru i kao sirovine za industriju. Za proizvodnju električne energije i grijanje uglavnom se upotrebljavaju ugljen i prirodni plin. Elektroenergetske i plinske mreže planiraju se neovisno jedna o drugoj, a tako se njima i upravlja. Tržišna pravila također su uglavnom oblikovana za pojedinačne sektore. Taj model odvojenih sustava ne može dovesti do klimatski neutralnog gospodarstva. Tehnički je i gospodarski neučinkovit te dovodi do znatnih gubitaka u obliku otpadne topline i niske energetske učinkovitosti.

Jedan od načina integriranja sektora jest uvođenje vodika iz obnovljivih izvora. Vodik se može upotrebljavati kao sirovina, gorivo ili nositelj energije ili za skladištenje energije te postoje brojne mogućnosti za njegovu primjenu u industrijskom, prometnom, energetskom i građevinskom sektoru. Što je najvažnije, pri korištenju vodika ne ispušta se CO₂ i gotovo da nema onečišćenja zraka. Stoga je on jedno od rješenja za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarskih sektora u kojima je smanjenje emisija ugljika hitno potrebno, ali otežano. Zbog svega toga vodik je vrlo važan za postizanje ugljične neutralnosti EU-a do 2050. i za globalne mjere za provedbu Pariškog sporazuma.

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Prijedlog strategije EU-a za integraciju energetskog sustava

Prijedlog strategije EU-a za vodik

Pitanja i odgovori o strategiji EU-a za integraciju energetskog sustava

Pitanja i odgovori o strategiji EU-a za vodik

Informativni članak o strategiji EU-a za integraciju energetskog sustava

Informativni članak o strategiji EU-a za vodik

Informativni članak o europskom savezu za čisti vodik

Videozapis o integraciji energetskog sustava EU-a

Videozapis o strategiji EU-a za vodik

Pokretanje europskog saveza za čisti vodik